hrvatski

Pozicioniranje žena u političkom diskursu dnevnoga tiska u Hrvatskoj: Novi list i Slobodna Dalmacija u etapama ranoga tranzicijskog i posttranzicijskoga razdoblja

Tema ovog rada istražuje medijski tretman žena koje se javno i profesionalno bave politikom u Republici Hrvatskoj. Istraživanje se provodi unutar dva dnevno politička tiskana medija, Novog lista i Slobodne Dalmacije u razdoblju od 1991. do 1995. i od 2014. do 2018. godine. Navedeni mediji odabrani su kao komparativni predložak s obzirom na prevlast političkih stranaka u sredinama unutar kojih medijski dominiraju kada je riječ o dnevno političkim temama. Dominacija lijevo liberalnih tendencija kod većine čitalačke publike Novog lista i desno konzervativnih kod čitalačke publike Slobodne Dalmacije, pretpostavlja se sukladno izbornoj prevlasti SDP-a u Primorsko-goranskoj, odnosno, HDZ-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kako u periodu rane tranzicije, od 1. siječnja 1991. godine do 31. prosinca 1995. godine, tako i posttranzicijskog razdoblja, od 1. siječnja 2014. godine do 31. prosinca 2018. godine. Polazište istraživanja temelji se na pokazateljima društvenih, napose medijskih praksi koje u odabiru vizualnog i tekstualnog sadržaja podržavaju rodne stereotipe, naročito u podjeli uloga i zadataka po spolovima. Poslovi namijenjeni ženama i muškarcima razlikuju se po društveno prihvaćenoj atraktivnosti, ekonomskoj moći i tradicionalnoj predodređenosti. U skladu s takvom percepcijom muškarci dominiraju u visokoj politici, vojsci, menadžerskim položajima u gospodarskom i bankarskom, te zdravstvenom i obrazovnom sektoru, unatoč kadrovskoj feminizaciji potonjih dviju struka. Ženama se u većoj mjeri ustupaju resori kulture, humanitarnog i socijalnog rada i pitanja ljudskih prava. Utoliko je interes istraživanja usmjeren na kvantitativnu podzastupljenost i prirodu uobičajenih diskursa prezentacije žena koje se javno i profesionalno bave politikom u medijskom prostoru. Tijekom istraživanja provodi se komparativna analiza na dvije razine. S jedne strane unutar različitih političkih, a time i svjetonazorskih diskursa u navedenim medijima i s druge, na komparaciji medijskog materijala u svim segmentima predstavljanja, u prvom redu slike i teksta, a nerijetko i u domeni citiranja neprimjerenog vokabulara, kada je riječ o muškarcima koji se bave politikom u odnosu na žene u istoj profesiji. U obzir se time uzimaju kvantitativni pokazatelji, naknadno statistički obrađeni, sve u poredbenoj analizi navedenih dvaju dnevnika u okviru postavljene teme i vremenski definiranih etapa istraživanja. Doprinos tako postavljenom istraživanju teme u istraženim je, novonastalim pokazateljima koji upućuju na to da ne postoji razlika u medijskom tretmanu žena koje se profesionalno bave politikom, bez obzira na očekivanu političku, odnosno svjetonazorsku disparatnost čitalačke publike analiziranih medija, što je naglašeno u periodu od rane tranzicije, od 1991. do 1995. godine. U drugom ispitivanom periodu, od 2014. do 2018. godine, pokazuje se veća zastupljenost političarki u dnevniku Slobodna Dalmacija, no ne i na značajnije promjene uobičajene paradigme predstavljanja. Poredbom rezultata ranoga tranzicijskog i posttranzicijskoga perioda zaključno se pokazuje kvantitativni napredak kada je o medijskoj prezentaciji žena u politici riječ. No bez obzira na njihovu veću zastupljenost u medijima, zadržavaju se tradicionalni, diskriminatorni obrasci kada govorimo o svojstvima i sredstvima njihova smještanja u medijskom prostoru. Rezultati u navedenom kontekstu uključuju pokazatelje medijski prihvaćenih modela održavanja rodnih stereotipa i diskriminatornih praksi koje reflektiraju temeljno patrijarhalne obrasce ponašanja. Istraživanje je bilo usmjereno na konkretne pokazatelje u medijskoj praksi s obzirom na dominantnu ulogu medija u formiranju javnog mnijenja sa ciljem moguće primjene rezultata, a time i postizanja viših standarda u medijskom provođenju rodne politike u javnoj sferi.

medijska kultura, Slobodna Dalmacija, Novi list, pozicioniranje političarki u medijima, rodni stereotipi, patrijarhalno društvo, rodna diskriminacija, rodna ravnopravnost

nije evidentirano