hrvatski

Velebitsko podgorje kao migracijski koridor na imperijalnom višegraničju u ranom novom vijeku (16. – 18. stoljeće)“.

Velebitsko podgorje ili povijesna „Morlakija“ nalazila se u razdoblju od sredine 1520-ih do 1700. u prostoru imperijalnog višegraničja: osmanskog (Obrovac), habsburškog (Senj) i mletačkog (Novigrad, posredno Pag i Rab). Tijekom ta dva stoljeća (XVI. i XVII.) bio je to devastirani pogranični pojas „ničije zemlje“ i neprekidnih graničnih sporova, malog rata i četovanja, višestruke lojalnosti i povratnih seoba, pri čemu su se imperijalni interesi posebno sukobljavali najprije oko strateškog pitanja nadzora nad Bagom (Karlobag), a nešto kasnije i nad Starigradom. Sa teritorijalnim sukobima na kopnu bilo je usko povezano i uvijek konfliktno pitanje kontrole plovidbe u Velebitskom (Morlačkom) kanalu. Tijekom XVI. i XVII. stoljeća područje je to intenzivnih migracijskih strujanja u svim smjerovima, prekograničnih i unutarnjih, jednosmjernih i povratnih, longitudinalnih (vojno-političkih) i transverzalnih (pastoralno-ekonomskih) pri čemu su dominirale vlaške sociokulturne grupacije koje su već u predosmanskom razdoblju zadobile presudan značaj u tome prostoru. U XVI. stoljeću posebno se ističu višekratne, povratne migracije Istarskih Vlaha, da bi ih početkom XVII. stoljeća zamijenile vlaške migracijske grupe katoličkih Bunjevaca i srpsko-pravoslavnih Rašana. Karlovačkim mirom (1699.) i habsburško-mletačkim razgraničenjem (1700), dolazi do stabilizacije etnodemografskih strujanja u Podgorju koje je tada konačno i razgraničeno na habsburški dio, odnosno Senjsku veliku kapetaniju ili Primorsku krajinu (Meer-Grenze) i mletački dio (Morlacca Veneta). Nova etnokulturna konstelacija u XVIII. stoljeću, pridonijela je tome da je Podgorje postalo jedinstveno područje na istočno-jadranskoj obali gdje je stanovništvo egzistencijalno bilo okrenuto više kopnu odnosno planini (transhumantno stočarstvo) nego moru i maritimnoj ekonomiji. Istovremeno su se u političko-teritorijano razdvojenom Podgorju razvila i dva različita vojnokrajiška sustava (habsburški i mletački), koji će se u konačnici odraziti i na dva različita regionalna identiteta (primorski i dalmatinski).

Podgorje ; rani novi vijek ; vojna krajina ; migracije ; Vlasi ; Bunjevci

nije evidentirano