hrvatski

Zadruge u Hrvatskoj -- neučinkovit, nepoželjan ili neprepoznat organizacijski oblik"

Premda zadružno poslovanje na području Hrvatske ima izdašnu tradiciju koja seže još u 19. stoljeće, prijeporno je pitanje u kojoj mjeri se danas zadruge pojavljuju kao preferirana i efikasna poduzetnička organizacijska forma. S ciljem ispitivanja raznolikih aspekata djelovanja zadruga, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iniciran je znanstveno-istraživački projekt „Uloga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u razvoju zadrugarstva“. Ovaj rad donosi nalaze jedne etape empirijskog istraživanja u okviru koje je tijekom studenog i prosinca 2018. godine provedeno kvalitativno istraživanje na području Međimurske odnosno Sisačko-moslavačke županije. Na temelju metode polustrukturiranog intervjua provedenog na neprobabilističkom namjernom uzorku od desetak sugovornika različitog profila (reprezentanata zadruga, predstavnika jedinica regionalne i lokalne samouprave, djelatnika razvojnih agencija i sl.) ispitivao se širok dijapazon aspekata djelovanja zadruga u navedenim mikro sredinama od kojih je Međimurska županija apostrofirana kao jedna od razvijenih mikro regija dok je Sisačko-moslavačka županija detektirana kao primjer manje razvijene sredine u Hrvatskoj. Konkretno, istraživanje je nastojalo ispitati u kojoj se mjeri zadruge pojavljuju kao relevantni dionik društvenog razvoja na regionalnom/lokalnom nivou, dijagnosticirati odrednice društvenog okruženja (eksterne faktore) koje imaju pozitivne odnosno negativne učinke na poslovanje zadruga, ali detektirati i intra- organizacijske čimbenike (interne faktore) koji djeluju na poslovne te ukupne performanse zadruga. Preliminarni nalazi istraživanja ukazuju da se kao prepreka uspješnijem djelovanju zadruga pojavljuju određeni strukturni čimbenici kao što su nedostatno jasan i učestalo promjenjiv regulativni okvir, neinformiranost poslovnih subjekata o potencijalima zadružnog organiziranja, neprepoznavanje zadruga kao specifičnog organizacijskog oblika, izostanak sistematizirane potpore radu zadruga ali i određeni kulturni čimbenici poput stanovitog skepticizma samih članova/ica zadruga spram sudjelovanja u zadružnoj organizaciji. Potonji nalaz ukazuje na zamjetan deficit društvenoga kapitala što se može vezivati uz određene značajke dominantne kulturne matrice u kojoj je prisutan stanovit zazor spram zadrugarstva. Komparativna crtica između dva uspoređivana slučaja indicira da nisu prisutne suštinske razlike u načinu funkcioniranja zadruga u razmatranim županijama.

zadruge, insuficijentna institucionalna podrška ; društveni kapital ; kulturna prtljaga

nije evidentirano