hrvatski

Etnokulturna kretanja u srednjem Pounju u ranom novom vijeku s posebnim osvrtom na bivšu općinu Zavalje

Osmanska osvajanja u 16. stoljeću drastično su izmijenila demografsku sliku i etnokulturnu fizionomiju pounjskog područja. Područje koje je nekoć bilo okosnica hrvatskog povijesnog prostora, postupno se pretvorilo u opustošeno i rijetko naseljeno imperijalno krajište. Iseljavanje hrvatskog stanovništva poprimilo je masovne razmjere i dovelo do rastrojstva hrvatskih političkih i etničkih struktura, dok su uspostavom osmanske vlasti, ispražnjena područja popunjavali s jugoistoka novi etnokulturni entiteti novoštokavskih provenijencija i različitih povijesno-kulturnih pripadnosti, premda je u svakom trenutku dominirala bosanska sastavnica. To se stanovništvo prema etnokonfesionalnim čimbenicima obično dijeli u tri grupacije: novodoseljeno bosansko-muslimansko (Turci, krajišnici), bosansko-katoličko (Madžari) i srpskopravoslavno stanovništvo (Vlasi, Rašani). Migracije u Bečkom ratu krajem 17. stoljeća i veliki priljev muslimanskih "muhadžira" iz Like, doprinijeli su stvaranju muslimanske većine na širem bihaćkom području. Zavaljski kraj posljednji doživljava dalekosežne populacijske promjene potkraj 18. stoljeća. Migracijsku struju čine tada raznolike krajiške katoličke skupine iz bivšeg Karlovačkog generalata (Bunjevci, Kranjci, Hrvati, pokrštenici) koji su ujedno bili nositelji ličkog zavičajnog i hrvatskog vojnoprovincijskog identiteta.

Bosanska krajina ; Turska Hrvatska ; Bihaćka krajina ; srednje Pounje ; Zavalje ; historijska demografija ; etnokulturni identiteti ; migracije

nije evidentirano