hrvatski

Emocije u jezičnom osposobljavanju izbjeglica

Migracije su transformativan proces sa snažnim utjecajem na socio-emocionalni razvoj osobe te jedna od najstresnijih životnih okolnosti i kojima pojedinci ili skupine mogu biti izložene. Osobito to vrijedi za izbjeglice (tj. prisilne migrante) čija su kretanja uzrokovana ratovima, prirodnim katastrofama, glađu i sl. te čija je inkluzija u novu društvenu zajednicu popraćena suočavanjem sa stresnim i traumatičnim iskustvima te PTSP-om. Kako je učenje jezika zemlje primateljice prvi i najvažniji preduvjet za uspješnu integraciju u novo društvo, poučavatelji jezika ne smiju gubiti iz vida činjenicu o snažnoj povezanosti emocija i kognicije u OVIJ-u općenito, a osobito kada je riječ o tzv. osjetljivim skupinama učenika u koje se ubrajaju upravo izbjeglice. Kako se često navodi u literaturi, njihove su kognitivne i afektivne sposobnosti bitno oslabljene upravo zbog traumatičnih iskustava te se smatra da bi poučavatelji inog jezika svoj pristup trebali temeljiti na toj spoznaji. Emocije se često koriste kao sredstvo kategorizacije izbjegličke populacije te im se u velikom dijelu literature koja govori o obrazovanju izbjeglica pridaju terapeutske vrijednosti. Međutim u novijoj se literaturi kritički razmatraju ove postavke (npr. Anwaruddin 2017) te se raspravlja o tome na koji bi se način programi učenja jezika, umjesto da propituju pitanje (ne)poželjnosti uključivanja emocija u proces poučavanja, sustavnije trebali baviti različitim aspekata emocija, npr. njihovim društvenim implikacijama i utjecajima. U izlaganju će se dati pregled (novijih) istraživanja koja se bave mjestom i ulogom emocija u jezičnom osposobljavanju izbjeglica te će se vidjeti na koji su način različiti aspekti emocija zastupljeni u procesu poučavanja HIJ-a.

emocije, hrvatski za izbjeglice, jezična integracija

nije evidentirano