hrvatski

O radu nedjeljom iz perspektive studenata u Hrvatskoj

Baveći se temom rada nedjeljom trgovina u Hrvatskoj, ovaj rad donosi originalne empirijske podatke prikupljene metodom ankete u 2016. godini. S obzirom na malobrojna istraživanja o radu nedjeljom iz perspektive mladih kao nositelja društvenih trendova, predmet analize je njihova specifična grupacija odnosno, studenti u Hrvatskoj (N=1094). Na osnovu koncipiranih modela modernizacije, individualizacije, religioznosti i socijabilnosti, postavljene hipoteze su uglavnom potvrđene. Tako se unutar modela modernizacije pokazalo da su ispitanici s višim prihodima i obrazovanijim roditeljima skloniji podržavanju rada nedjeljom od ispitanika u kategoriji nižih prihoda i obrazovanja roditelja. Potvrđene su tri od četiri hipoteze kod modela individualizacije prema kojemu trendovski i hedonistički potrošači više podržavaju rad nedjeljom od onih koji nisu afirmirani tim praksama. U skladu s teorijskim pretpostavkama, potvrđene su sve hipoteze kod modela religioznosti što znači da ispitanici koji se identificiraju religioznima i koji redovito pohađaju vjerske obrede su skloniji protivljenju radu nedjeljom od ateista i ispitanika koji ne pohađaju vjerske obrede. Uz iznimku Interneta, kod modela socijabilnosti se utvrdilo da ispitanici s većim socijalnim povjerenjem daju veću podršku neradnoj nedjelji, i to u slučaju Sabora, policije, sindikata i Crkve. Usprkos ograničenjima realiziranog neprobabilističkog uzorka, temeljni nalaz ovog rada je da većina ispitanih studenata podržava slobodnu nedjelju što korespondira s tendencijama opće populacije. S obzirom da se to pitanje nastojalo zakonski regulirati u više ciklusa, tema slobodne nedjelje naznačuje možebitni vrijednosni konsenzus u hrvatskom društvu.

rad nedjeljom, inicijativa slobodne nedjelje, trgovine, mladi i studenti, hrvatsko društvo.

nije evidentirano