hrvatski

Analiza razlika u izdanjima kratke inačice malog Nauka fra Matije Divkovića

Divkovićev Nauk krstjanski s mnozijemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi (mali Nauk) jedno je od najpopularnijih djela tijekom 17. i u prvoj polovici 18. st. Od prvoga izdanja u Veneciji 1616. do 1738. doživio je brojna izdanja na bosančici, a nerijetko je prepisivan i na glagoljici i na bosančici i na latinici sve do druge polovice 19. st. Tijekom stotinjak godina objavljivan je u dvije inačice u malenu formatu (10 cm). Duža inačica (opseg: XXXII + 414 stranica) sadrži kalendar i pet dijelova u kojima se izmjenjuju različiti žanrovi u stihu i prozi. Versificirani tekstovi u prva tri dijela maloga Nauka po svoj su prilici imali ulogu pjesmarice i čitanke, dok je četvrti dio po svojemu sadržaju molitvenik, a peti je dio mali katekizam. Kraća izdanja (96 stranica) imaju dodanu Bukvicu malu za djetcu i samo katekizamski dio, a prvo poznato takvo izdanje iz 1669, po svemu sudeći, prva je bosanskohercegovačka tiskana početnica. U ovom se radu analizira pet izdanja kratke inačice (dva iz 1669, potom iz 1682, 1710. i 1738), a rezultati razlika i spektar informacija koji se može iščitati iz njih omjerava se u odnosu na prvo izdanje malog Nauka (1616) koje je priređivao sam autor i koje je najbolja aproksimacija nesačuvanoga autografa. Također se rekonstruira transmisija teksta u rasponu od 120 godina od prvoga do posljednjega izdanja, prate se grafijska i ortografska rješenja, promjene u načinima recepcije i adaptacije teksta, te se propituje funkcija performativnih i vizualnih signala koji svjedoče o aktivnome čitanju članova čitateljske zajednice.

fra Matija Divković (1563–1631), mali Nauk krstjanski, kultura pismenosti, početnica, katekizam, čitateljska zajednica

nije evidentirano