hrvatski

Franjevačke početnice od Divkovića do Jukića

Suvremeni dojam da je čitanje jednostavno tek je iluzija stečena automatskim i nesvjesnim procesima učenja te vještine, upozoravaju kognitivni neuroznanstvenici. Arhitektura ljudskoga mozga nije dizajnirana za čitanje, te je ovladavanje pismenošću jedno od najvažnijih epigenetskih postignuća homo sapiensa, tako da je u posljednjim tisućljećima čitanje postalo ”transformativni katalizator intelektualnog razvoja pojedinaca i pismenih kultura” (Wolf 2019: 12). U tom će svjetlu biti promatrana i uloga franjevačkih početnica na hrvatskom jeziku u povijesti poučavanja čitanja i opismenjavanja na prostoru Provincije Bosne Srebrene, tj. u granicama današnje Bosne i Hercegovine. Stoga će se u ovom radu analizirati sve tiskane franjevačke početnice od prve poznate, koja je na bosančici objavljena uz mali Nauk krstjanski fra Matije Divkovića 1669. godine, pa do posljednje od šest latiničkih, koje su objavljivane tijekom 19. stoljeća do austrougarskoga vojnog zaposjednuća BiH 1878. U korpusu istraživanja posebna će se pozornost posvetiti Divkovićevoj bukvici, prvom i jedinom specijaliziranom udžbeniku za poučavanje čitanja tiskanom na bosančici, te latiničkim početnicama: Poçetak slovstva (Split 1815) fra Augustina Miletića, Bukvar iliti poçetak slovstva illiriçkogʼ, i latinskog jezika (Budim 1836) fra Stjepana Marijanovića i Početak pismenstva (Zagreb 1848) fra Ivana Frane Jukića. Preko tih didaktičkih priručnika također će se pratiti proces prelaska s bosančice na latinicu, kao i proces traganja za odgovarajućom reformom latiničke grafije koja je dovršena konačnim prihvaćanjem ilirske u Jukićevoj početnici. Oblikovanje početnica, utjecaj metoda poučavanja početne pismenosti i njihova smjena uporabe u praksi sagledat će se i u društveno-političkom kontekstu posljednjih stoljeća osmanske vlasti u BiH. Franjevci se među prvima uključuju u tradiciju objavljivanja specijaliziranih udžbenika na našim prostorima, što svjedoči o visokom stupnju brige za obrazovanjem i opismenjavanjem na narodnom jeziku.

kultura pismenosti, oblikovanje početnica, prijenos znanja, bosančica, latinica, Matija Divković, Ivan Frano Jukić, Stjepan Marijanović, Augustin Miletić

nije evidentirano