hrvatski

Elektropalatografsko istraživanje koartikulacijskih procesa pri kontaktu frikativa i laterala

Koprodukcijske teorije nastoje opisati koartikulaciju kao proces preklapanja artikulacijskih gesta. Geste su pritom definirane kao temeljni pokreti artikulatora usmjereni određenom cilju, npr. suženju na određenom mjestu vokalnog prolaza (Browman i Goldstein, 1992), a smatraju se dinamički strogo definiranima, kontekstualno neovisnima i serijalno organiziranima (Farnetani i Recasens, 2010). Složenije govorne jedinice, npr. glasnici, promatraju se kao koordinativni skupovi izgovornih gesta. Razumijevanje procesa preklapanja artikulacijskih gesta ključno je za opis koartikulacije. Recasensov model stupnja artikulacijske angažiranosti (model DAC) proces preklapanja gesta objašnjava na lingvalnoj razini (Recasens i sur., 1997). Recasens tvrdi da će glasnici s većim stupnjem artikulacijske angažiranosti leđa jezika biti koartikulacijski otporniji na utjecaje susjednih glasnika te da su koartikulacijski otpor i koartikulacijski pritisak na druge glasove proporcionalni. Kada se glasnici slične razine koartikulacijskog otpora nađu u kontaktu, na preklapanje njihovih lingvalnih gesta mogu utjecati druge karakteristike izgovora, na primjer zvučnost i lateralnost, ali ti procesi nisu do kraja istraženi. Cilj je ovoga rada ispitati međusobni koartikulacijski utjecaj glasnika slične razine koartikulacijskog otpora - zvučnih lingvalnih frikativa /z/ i /ʒ/ te laterala /l/ u neposrednom kontaktu frikativ-lateral. Prema modelu DAC frikativnost i lateralnost povećavaju koartikulacijski otpor pri čemu se na isti artikulator postavljaju suprotni artikulacijski zahtjevi – bočne stjenke jezika u frikativu trebaju biti podignute, dok bočne stjenke tijekom laterala trebaju biti spuštene. Jedno prethodno elektropalatografsko istraživanje kontakta bezvučnih frikativa i laterala pokazalo da je da će frikativ biti otporniji na mjestu artikulacije, dok će lateral biti otporniji iza mjesta artikulacije. Pretpostavka je da će i u ovom istraživanju frikativ biti otporniji na mjestu artikulacije, a lateral iza mjesta artikulacije, ali i to da će zvučnost dodatno pojačati koartikulacijski otpor frikativa. Govorni materijal preuzet je iz simultanog akustičkog, ultrazvučnog i elektropalatografskog korpusa (kvazi-)spontanoga govora KROKO. Analizirale su se riječi /ʒlaxtina/ i /zlatnima/ koje je četiri puta izgovorilo deset izvornih govornika hrvatskoga jezika. Segmentacija, anotacija i obrada podataka izvedeni su u programu Articulate Assistant (Articulate Instruments Ltd., 2010). Jezično-nepčani kontakt na mjestu artikulacije i lateralnost mjereni su tijekom cijelog trajanja frikativa i laterala u kontaktu uz prethodnu normalizaciju trajanja. Rezultati su potvrdili navedenu pretpostavku, ali i pokazali veliku varijabilnost u izgovoru među ispitanicima.

koartikulacija, elektropalatografija (EPG), frikativi, laterali, hrvatski

nije evidentirano