hrvatski

Povratnost u ruskomu kao polaznomu i hrvatskomu kao ciljnomu jeziku

Cilj je ovoga rada utvrditi sličnosti i razlike u zastupljenosti povratnosti u dva slavenska jezika, ruskome i hrvatskome. Na početku rada daje se kratki pregled povratnih glagola u gramatikama suvremenoga hrvatskoga i ruskoga jezika. Potom se analiziraju povratni glagoli u ruskomu kao polaznomu jeziku i hrvatskomu kao ciljnomu jeziku u dva različita hrvatska prijevoda djela Zločin i kazna, F. M. Dostojevskoga, i to 239 pojavnica prvih povratnih glagola kojima je ostvareno 150 ruskih natuknica. Kao osnova za analizu poslužila je tradicionalna podjela povratnih glagola na prave, uzajamno-povratne i neprave povratne glagole. U analizu ruske građe uključene su i bezlične i pasivne povratne konstrukcije zbog njihove važnosti među povratnim glagolima u ruskome jeziku. Kako se proučavaju dva različita prijevoda, prijevodnice –(hrvatska) prijevodna rješenja ruskih povratnih glagola u izvorniku –čine tri skupine: I. povratni glagoli, II. raznolika rješenja (jedan je prevoditelj preveo povratnim glagolom, drugi ne), III. ni jedan prevoditelj nije preveo povratnim glagolom (unatoč postojanju povratne istovrijednice u ciljnomu jeziku ili zbog nepostojanja povratne istovrijednice u hrvatskome). Pokazuje se da hrvatski ima manje povratnih glagola nego ruski.

hrvatski kao ciljni jezik ; povratni glagoli ; povratne i nepovratne istovrijednice ; prevođenje ; ruski kao polazni jezik

Rad je kategoriziran kao izvorni znanstveni rad.