hrvatski

Preživjeti i živjeti: hrvatsko društvo u vrijeme koronakrize

Ovo je istraživanje provedeno krajem kolovoza i početkom rujna 2020. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 1060 odraslih sudionika u dobi od 18 do 74 godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi neke mentalnozdravstvene i društvene posljedice suočavanja s pandemijom koronavirusa. Indikatori mentalnog stanja građana govore da se najveći dio njih zasad relativno uspješno nosi s krizom – razine doživljenoga stresa izazvanoga okolnostima pandemije su umjerene, kao i procijenjeno zadovoljstvo životom. Međutim, oko petine sudionika izvještava o izraženijim emocionalnim teškoćama u nošenju s izazovima pandemije. Rezultati na različitim indikatorima mentalnog zdravlja i percepcije stanja društva pokazuju da oni mentalnozdravstveno pogođeniji krizom ujedno percipiraju i društvo u kojem žive lošijim. I premda građani visoko vrednuju građanske slobode, njih gotovo četvrtina iskazuje sumnju da mogu osobno utjecati na ishode događaja oko sebe. Udruženo s općenitom niskim povjerenjem u institucije i izraženijom percepcijom društvene dezintegriranosti i odsustva vodstva, naši rezultati upućuju na to da hrvatsko društvo pokazuje znatne deficite zdravog funkcioniranja. Ove je trendove važno prepoznati na vrijeme i zaustaviti, jer je za očekivati da će produbljivanjem krize koja više neće biti samo zdravstvena, nego i ekonomska i općedruštvena, raslojavanje postati sve intenzivnije, a kohezivni se elementi mogu pokrenuti i potaknuti samo aktivnim uključivanjem i sudjelovanjem građana u društvenom oporavku.

pandemija koronavirusa ; mentalno zdravlje ; društveno zdravlje

nije evidentirano