hrvatski

Utjecaj spola na fenotipsko očitovanje mesnatosti švedskog landrasa

Svrha ovog rada je ukazati na konformaciju i kompoziciju svinjskih polovica, tj. očitovanje mesnatosti švedskog landrasa po spolovima. Disekcija svinjskih polovica obavljena je prema metodi WENIGERA i sur. (1963.). Glava, rep i nožice nisu disecirani, a činili su manje vrijedne dijelove. Svinjske polovice muških nekastrata (nerastića) imali su statistički značajno veći udio mišićnog tkiva u odnosu na svinjske polovice nazimica švedskog landrasa (56, 85% : 54, 61%). Nerastići su se razlikovali od nazimica u konformaciji i kompoziciji svinjskih polovica. U polovicama nerastića utvrđen je statistički vrlo značajno veći apsolutni i relativni udio plećke, vrata i manje vrijednih dijelova, a u polovicama nazimica statistički je vrlo značajno veći apsolutni i relativni udio leđnog dijela i statistički značajno veći relativni udio trbušno-rebranog dijela i sala. U raspodjeli mišićnog tkiva, od više razlika između nerastića i nazimica, treba istaknuti da su nerastići imali statistički vrlo značajno veći apsolutni i relativni udio mišićnog tkiva u trbušno-rebarnom dijelu, a nazimice veći udio mišićnog tkiva u leđnom dijelu polovica. U masi svinjskih polovica, nerastići u odnosu na nazimice imali su statistički vrlo značajno veći udio mišićnog tkiva buta, a nazimice veći udio mišićnog tkiva leđnog dijela. fenotipska povezanost između udjela mišićnog tkiva osnovnih dijelova i mišićnog tkiva u poovicama bila je slična po spolovima, osim s obzirom na udio mišićnog tkiva trbušno-rebranog dijela. Općenito, fenotipsko očitovanje mesnatosti razlikovalo se po spolovima. Viša mesnatost polovica nerastića u odnosu na onu u nazimica indicira upotrebu obroka različitog proteinskog sastava, kao i odvojeni tov po spolovima.

konformacija i kompozicija polovica; švedski landras; spol; mesnatost

nije evidentirano