hrvatski

Stavovi medicinskih sestara/tehničara koji rade na Odjelu za kirurgiju o utjecaju stresa u radnom okruženju na kvalitetu života

Cilj: Utvrditi odnos najčešćih stresora u radnom okruženju sa kvalitetom života medicinskih sestara i tehničara. Materijali i metode: Istraživanje je provedeno anonimnom anketom među medicinskim sestrama i tehničarima KBC Zagreb. Analizirani su najčešći stresori, strategije suočavanja sa stresnim situacijama i kvalitetom života. Kvalitetu života ispitanici su procjenjivali koristeći skraćenu verziju Upitnika kvalitete života te Upitnik o stresu. Rezultati: U istraživanje je uključeno ukupno 127 ispitanika prosječne dobi 35, 5±8, 6 godina. Udio žena bio je 58%. Na domenama kvalitete života ispitanici su postizali prosječno visoke razine skalnog maksimuma od 71 do 79%. Srednji rang izmjerenog stresa za žene je bio 81, 6, a za muškarce 39, 42. P<0.001. Ukupni skor nošenje sa stresom (%), kod žena iznosi 70, 91, a kod muškaraca 54, 36. P=0.012. Statistički značajan (P<0.001) viši skor zabilježen je kod muškaraca na svim domenama kvalitete života. S obzirom na oblik organizacije radnog vremena statistički značajno protektivno djeluju rad u smjeni „12- 24-12-48“ i „u dvije smjene (jutarnja, podnevna).“ Zaključak: Značajan je udio ispitanika sa izraženom visokom razinom stresa među medicinskim sestrama te one imaju nisku razinu nošenja sa stresom. Istodobno, percepcija vlastitog zdravlja i kvalitete života ispitanika je zadovoljavajuća pri čemu muški ispitanici ostvaruju viši skor u svim domenama te kad je u pitanju nošenje sa stresom. Postoji značajna povezanost duljine trajanja staža i ukupnog stresa, kao i izražene razlike u stresu, nošenju sa stresom i kvalitete života između muškaraca i žena.

Stres, radno okruženje, kvaliteta života

nije evidentirano