hrvatski

Motivi privremenog emigriranja u inozemstvo te povratka u Dubrovnik

Problem iseljavanja s hrvatskih prostora posebno je naglašen od 19. stoljeća, kada je veliki broj hrvatskih obitelji pritisnutih teškim ekonomskim problemima, ali i ratnim nedaćama zauvijek napustio svoje ognjište, i to mahom trajnim odseljenjem u Sjevernu ili Južnu Ameriku. Emigriranje iz Hrvatske uvjetovano socio- ekonomskim, političkim i drugim problemima nastavilo se i u 20. stoljeću, a intenziviralo se šezdesetih godina, nakon „otvaranja” hrvatskih granica za „privremeni” rad u inozemstvu. Uslijed ratnih i poslijeratnih zbivanja, do kojih je došlo nakon stjecanja hrvatske neovisnosti 1991. godine, emigracije su se nastavile i u posljednjoj dekadi 20. stoljeća, a problem iseljavanja hrvatskog stanovništva aktualan je još i danas. O spomenutim je problemima napisano dosta stručnih i znanstvenih radova, no još uvijek nedovoljno, a da bi oni dali odgovore na sva pitanja koja proizlaze iz iseljeničke problematike. Posebno je po tom pitanju zanemareno područje Dubrovnika te je cilj ovoga rada osvijetliti motive privremenog emigriranja u inozemstvo i povratka u domovinu upravo dubrovačke populacije u drugoj polovici 20. stoljeća. U navedenu svrhu izrađen je anketni upitnik kojim su obuhvaćeni svi relevantni podaci. S obzirom na veličinu uzorka treba naglasiti da se radi o pilot-istraživanju kojim se žele ispitati mogućnosti budućeg, šireg i sveobuhvatnijeg istraživanja emigracijskih tokova Dubrovčana/Dubrovkinja.

migracije, emigriranje, povratni migranti, odselidba, iseljavanje, iseljeništvo, povratništvo, stanovništvo, Hrvatska, Dubrovnik

nije evidentirano