hrvatski

Izazovi u prostornom obilježavanju i prikazu enciklopedijskoga znanja

Enciklopedije se kao pouzdani izvori znanja koje izrađuju stručnjaci predmetnog područja i leksikografi, među drugim karakteristikama diče svojom pouzdanošću, točnošću i preciznošću. Prostorni prikaz enciklopedijskog znanja na određen se način već odavno koristi na geografskim i tematskim kartama, no digitalno doba donijelo je znatno proširene mogućnosti. Ipak, u nedostatku osustavljenog modela obilježavanja i prikaza (geotagiranja) enciklopedijskog znanja, rijetka djela u punoj mjeri rabe takav pristup. Stvaranje takvog modela donosi i neke izazove. Imena lokacija (gradova, ulica, trgova i sl.) kroz vrijeme se mogu mijenjati, što je izazov u složenom pretraživanju ili prikazu na karti. U takvim se slučajevima traže rješenja svođenja na zajedničku oznaku, što je slično informatičkom principu normalizacije baza podataka. Istraživanje je potaknuto nastojanjem za unapređenjem mrežnog izdanja Hrvatske tehničke enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža na Portalu hrvatske tehničke baštine. Autori će analizirati dosadašnju enciklopedijsku praksu bilježenja mjesnih imena koja su se kroz vrijeme mijenjala te razmotriti koji oblici bilježenja najbolje odgovaraju specifičnim, praktičnim zahtjevima digitalne enciklopedike. Takav bi način bilježenja i prikaza povećao upotrebljivost enciklopedija, jer bi se uz nastavak prakse prikaza informacija koje su precizne, korisnicima omogućio olakšano pretraživanje i pregledavanje te prikaz znanja na karti.

mrežna enciklopedija ; digitalna enciklopedika ; prostorno označavanje ; prostorni prikaz ; geotagiranje

nije evidentirano