hrvatski

Tematska, stilistička i retoričko-pragmatička usporedba hrvatskih i njemačkih basni iz srednjega i novoga vijeka

Basna, bajalica ili egzorcizam je usmenoretorički oblik koji se pri magijskim obredima pjevao, recitirao i šaputao kako bi se što nepoželjno odagnalo od bolesne osobe, životinje ili pak stvari. Zbog dominantne pragmatične funkcije, aktualnosti događaja i jasno izražene komponente uvjeravanja najčešće je oblikovan jednostavnim glagolskim vremenom i zapovjednim načinom te je vrlo (auto)sugestivan, obiluje etimološkim figurama, metaforama, profanim i vjerskim simbolima. Navedeni se usmenoretorički oblik temelji na starim obrascima, odnosno formulama koje se modificiraju kako bi odgovarale danom vremenu i svrsi. Postoje razni pristupi i podjele basmi, no u ovom su međuodsječkom diplomskom radu izložene i analizirane basme koje su u pravome smislu apotropejske, pojedine egzorcističke basme te nekoliko ambivalentnih primjera. Glavni je kriterij klasifikacije i podjele basmi upravo objekt, odnosno nesreća ili zlo protiv kojeg djeluju i koje tjeraju podalje od zahvaćene osobe, životinje ili pojedine stvari. Rad je podijeljen u nekoliko cjelina. U „Uvodu u basme“ izložene su razne klasifikacije i definicije pojedinih autora te kratak pregled basmi. Naime, basma je prijelazna vrsta, odnosno hibridni oblik u kojem se isprepliću značajke fonosemantičnih i pragmasemantičnih žanrova. U „Terminologiji“ se nalazi popis hrvatskih i njemačkih stručnih naziva te se razrađuje navedena distinkcija koja uvelike utječe na sam izbor pojedinog termina. U poglavlju „Metodologija i opis“ pobliže se objašnjava tijek analize odabranih basmi s njemačkog i hrvatskog govornog područja. Nakon prijevoda pojedine basme i pronalaska njena hrvatskog ekvivalenta slijedi tematska, stilistička i retoričko-pragmatička analiza. U analizi srednjovjekovnih i novovjekovnih inačica posebna se pažnja posvećuje tipičnim mjestima, čarobnim formulama, vjerskim i profanim motivima, beznačenjskim riječima, paralelizmima, zazivanju svetačkih autoriteta, izboru glagolskih vremena, ali i etimološkim figurama kojima se postiže efekt sugestivnosti. Naposljetku se u „Metodičkom poglavlju“ izlaže nastavna priprema za jedan školski sat u nastavi njemačkog jezika. Nastavni sat je osmišljen kako bi učenicima približio pojam basmi te ih motivirao na daljnje istraživanje i uporabu pojedinih primjera u svakodnevnom govoru. U prvom je dijelu školskog sata riječ o svijetu vještičarstva i čarobnjaštva, dok je u drugom dijelu težište stavljeno na čarobne formule koje se koriste u svakodnevnom životu, a svojim izrazom, sadržajem i tematikom nalikuju pojedinim basmama.

usmenoknjiževna retorika ; usmenoretorički žanr ; verbalna magija ; basme ; čarobne formule ; Hrvatska ; Njemačka

nije evidentirano