hrvatski

Politija - Okvir za istraživanje pojma demokracija u političkoj filozofiji Tome Akvinskoga

Tražeći teorijsko i praktično rješenje tekućih političkih problema, Toma Akvinski u svom poznatom djelcu De regno, kao i u drugim djelima obrađuje pitanja vezana uz najbolju vladavinu. Studirajući i komentirajući klasičnu grčku političku misao, Toma postavlja teoriju demokracije koja je po mnogo čemu slična modernim teorijama demokracije. Srednjovjekovni naziv politija otprilike odgovara Aristotelovom shvaćanju dobre vladavine naroda - poletije (republike) koja je vladavina većine na korist svih, suprotno demokraciji koja je loša vladavina i predstavlja vladavinu većine na korist sironmašnih. Tomino shvaćanje demokracije, premda na tragu Aristotela, razlikuje se u slijedećem: 1. Demokracije je vladavina naroda kojoj odgovaraju narodne odluke (plebisita. U suvremenom smislu to je referendum. On garantira osnovna ljudska prava kao i prava manjina, slobodne i poštene izbore, jednakost pred zakonom. 2. Regimen mixtum najbolja je vladavina, složena od tri elementa: kraljevskog, aristokratskog i demokratskog. Mješovita vladavina karakteristika je suvremenih demokracija koje imaju sva tri elementa: predsjednika ili kralja (kraljevski), vladu (aristokratski, suvremenim rječnikom elitu), te parlament (demokratski element), koji se pojavljuje kao izraz opće volje građana. Politija demokratska res publica jest res populi u klasičnom, ali i suvremenom smislu. Spajanje regimen mixtum s plebiscitom, predstavlja prekretnicu u europskoj filozofsko-političkoj misli, pa Tomu Akvinskoga možemo smatrati ocem modernog poimanja demokracije.

Sacra doctrina; analogija; alegorija; regimen mixtum; regimen iustum; regimen iiniustum; politia; plebiscita; ćudoredne vrijednosti u demokraciji.

nije evidentirano