hrvatski

Utjecaj njušnih informacija na dugoročno semantičko pamćenje

Sposobnost mirisa da pobude autobiografska sjećanja kod osobe dobro je dokumentiran i poznat fenomen. Međutim, malo je istraživanja koja se bave odnosom njušnih podražaja i drugih vrsta pamćenja te mehanizme u podlozi tih odnosa treba bolje istražiti. Cilj ovog rada je bio pridonijeti razumijevanju odnosa između njušnih informacija i semantičkog pamćenja te provjeriti ovisi li taj odnos o rodu. Korišten je složen eksperimentalni nacrt s dvije nezavisne varijable: rod i prisutnost njušnih podražaja. Istraživanje smo proveli na uzorku učenika 2. i 3. razreda gimnazije (N = 60), koji su bili ravnomjerno podijeljeni u tri eksperimentalne grupe (prva grupa bila je bez prisutnosti njušnih podražaja ; druga grupa imala je njušni podražaj prisutan i tijekom učenja i tijekom dosjećanja ; treća grupa imala je njušni podražaj prisutan prilikom učenja, ali ne i prilikom dosjećanja), s jednakom rodnom zastupljenošću u svim grupama. Sudionici su učili kratak novinski članak nakon kojeg su rješavali distraktorske zadatke te su na kraju rješavali zadatak dosjećanja. U istraživanju su korištene dvije zavisne varijable: ukupni rezultat koji je uključivao i bodove dane za bliske sinonime (kvantiteta dosjećanja) i rezultat ostvaren zbrajanjem samo cjelovito reproduciranih cjelina (kvaliteta dosjećanja). Rezultati su pokazali neznačajan glavni efekt njušnih podražaja na dosjećanje i neznačajnu interakciju roda i njušnih podražaja. Utvrđen je značajan glavni efekt roda, no samo za zavisnu varijablu kvalitete dosjećanja.

njušni podražaji, semantičko pamćenje, rodne razlike

nije evidentirano