hrvatski

Drama kao književni rod

Drama nastala je iz obreda posvećenih bogu Dionisu, iznosi radnju u dijaloškom obliku i namijenjena je izvoĎenju na pozornici, predstavlja književni tekst i scensko djelo, a bitno joj je obilježje dramska napetost i dramski sukob koji se ostvaruje monologom ili dijalogom. Didaskalije su upute o ponašanju i načinu govora glumaca, opis pozornice, izgled itd. Dramske vrste su: tragedija - dramski tekst s konfliktima (sukobima) koji na kraju dovode do smrti (propasti) glavnog lika ; komedija - književno djelo dramskog oblika s ugoĎajem komičnosti i drama u užem smislu- takav scenski tekst u kojem se prikazuje ozbiljan dogaĎaj vezan za neke osobe i društvene sredine. Može biti duhovita i vesela, ali ne u takvom intenzitetu kao u komediji, nema tragičnog završetka. Strukturu drame čine dijelovi namijenjeni publici i dijelovi namijenjeni glumcima i redatelju. Kompoziciju drame čine uvod, zaplet, kulminacija, peripetija i rasplet. Veću cjelinu u drami čini čin, a prizor je manja cjelina u drami. U kazališnoj predstavi sudjeluju glumci, redatelj, scenograf, kostimograf, kazališna kuća i gledatelji. Teatrologija je znanstveno područje u okviru društvenohumanističkih znanosti. Raznim disciplinama nastoji protumačiti postanak, djelovanje, funkciju i umjetničko-izražajna obilježja kazališta kako u dijakronijskom, tako i u sinkronijskom aspektu.

drama ; dramske vrste ; kompozicija drame ; monolog - dijalog ; teatrologija ; povijest drame

nije evidentirano