hrvatski

Efikasnost fungicida u suzbijanju pepelnice mrkve (Erysiphe heraclei Dc. f. dauci Jacz.) i problem ostataka fungicida u korijenu

EFIKASNOST FUNGICIDA U SUZBIJANJU PEPELNICE MRKVE (Erysiphe heraclei dc. f. daucI Jacz.) I PROBLEM OSTATAKA FUNGICIDA U KORIJENU U Jugoslaviji se mrkva uzgaja na površinama od desetak tisuća hektara a urodi se kreću od 95000-117000 tona. Kod nas je registrirano nekoliko uzročnika gljivičnih bolesti i to: Plasmospara nivea Savul., Sclerotinia selerotiorum (Lib) de Bary, Halicobasidium purpureum (Tul.) Pat., Cercospora carotae (Pass) Kazn., Alternaria radicina Mcicr, Alternaria dauci (Kiihn) i Erysipe heraclei DC.f. dauci. Jacz. Bolesti nesumljivo utječu na urod. U području srednje Dalmacije na nadzemnim djelovima mrkve najveće probleme izaziva Alternaria dauci i Erysiphe heraclei f. dauci. Posljednje spomenuta gljiva je uzročnik pepelnice i javlja se skoro svake godine uzrokujući sušenje većeg ili manjeg dijela lišća. To je bio razlog da postavimo pokus s nekoliko fungicida. Pokus je postavljen na površinama RO Vrana, Biograd n/m. U pokus je uzet najrašireniji tip mrkve Nantes (Scarcet). Pokus je postavljen po blok sistemu u 4 ponavljanja. Veličina osnovne parcele iznosila je 12 m2. Provjerena je efikasnost nekoliko fungicida na bazi ovih aktivnih tvari: fenarimol (Rubigan), triadimefon (Bayleton 5 WP) ; flutriafol (Impact) ; prokloraz (Sportak), miklobutanil (Systhane 12 E) ; penkonazol (Topas 100 EC), propikonazol (Tilt 250 EC) ; pirifenoks (Dorado), triforin (Saprol), dinikonazol (Sumi osam SC 12, 5), Ciprokonazol (Alto), heksakonazol (Anvil), sumpor (Cosan). Nakon ocjene zaraze na mrkvi su određene ostatne količine primijenjenih fungicida.

mrkva, pepelnica, fungicidi ostatci a.t.

nije evidentirano