hrvatski

Sindrom nagnječenja u potresima – krizno upravljanje

Potresi uzrokuju rušenje građevina čime nastaju velike količine materijala koje osobe mogu prignječiti u koliko one nisu uspjele napustiti zgradu. Za razliku od nezgoda potresi mogu rezultirati velikim brojem ozlijeđenih osoba. U slučaju nagnječenja materijal nastao u potresu pritišće na mišiće što dovodi do ozljede miocita. Posljedično ozljedi miocita i kasnijom reperfuziji dolazi do oslobađanja intracelularnog materijala u cirkulaciju tj. rabdomiolize. Ovo može dovesti do sindroma nagnječenja koji rezultira akutnim bubrežnim zatajenjem Sindrom nagnječenja predstavlja drugi najčešći uzrok smrti u potresima, nakon traume. Sindrom nagnječenja je relativno rijedak u dnevnoj praksi u zdravstvenim sustavima, ali relativno čest u potresima te stoga zahtijeva znanje i vještinu pri upravljanju ovakvim ozljedama u potresima. U ovom radu opisane su kliničke, laboratorijske značajke i liječenje slučajeva sindroma nagnječenja. Važno je istaknuti ranu intravensku nadoknadu tekućine u sklopu profilakse akutnog oštećenja bubrega. Također, opisane su strategije upravljanja i liječenja za prevenciju bubrežne insuficijencije izazvane nagnječenjima u potresima. Budući u potresima nastaje kaos i ogroman broj žrtava, logistički nedostaci stvaraju poseban problem u tretiranju žrtava. Potencijalna rješenja za logističke prepreke i scenarije spremnosti na potrese vezano uz sindrom nagnječenja i povezane zdravstvene posljedice neophodna su u odgovarajućem kriznom upravljanju takvih situacija. Dokazano je da dobro organizirana dijagnostika i prva pomoć u ozljeda povezanih s akutnim zatajenjem bubrega spašavaju mnoge živote.

akutno zatajenje bubrega, bubrežna insuficijencija ; krizni menadžment ; potresi ; sindrom nagnječenja

nije evidentirano