Validacija sHSS-GC-FID metode za određivanje ostatnih otapala u krutim biljnim dodacima prehrani korištenim u liječenju upalnih bolesti crijeva (CROSBI ID 439742)
Ocjenski rad | diplomski rad
Podaci o odgovornosti
Lagundžić, Nina
Mornar Turk, Ana
Jeličić, Mario-Livio
hrvatski
Validacija sHSS-GC-FID metode za određivanje ostatnih otapala u krutim biljnim dodacima prehrani korištenim u liječenju upalnih bolesti crijeva
Upalne bolesti crijeva su kronične idiopatske upalne bolesti gastrointestinalnog sustava karakterizirane rekurentnim upalama segmenata probavnog trakta s raznolikim kliničkim manifestacijama- krvavim stolicama, proljevima, tenezmima, urgencijom te grčevitim bolovima. Razlikujemo dva entiteta: Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. U pozadini Crohnove bolesti je stanično posredovani Th1 tip imunog odgovora, a kod ulceroznog kolitisa Th2 tip koji generira humoralni imuni odgovor. Od lijekova koji se koriste za liječenje upalnih bolesti crijeva prevladavaju aminosalicilati, kortikosteroidi, imunosupresivi i biološka terapija, no u posljednje vrijeme sve se više pacijenata, zbog različitih nuspojava, okreće biljnim dodacima prehrani. Neki od korištenih dodataka prehrani su ekstrakt andrografisa i smola tamjanovca, no svakako najvažnija je kurkuma u čijim podancima se nalazi spoj kurkumin uz koji se povezuje snažno protuupalno, antioksidativno i antimutageno djelovanje. Kurkuma, sa svojim polifenolnim spojem kurkuminom, je prirodni protuupalni agens koji predstavlja sigurnu i povoljnu alternativnu terapiju za liječenje upalnih bolesti crijeva. S obzirom na to da od 1990-ih postoji jak uzlazni trend u korištenju dodataka prehrani, jasno je da se povećao i interes pacijenata i zdravstvenih radnika za njihovu sigurnost i učinkovitost. U usporedbi s lijekovima, dodaci prehrani nisu podvrgnuti istim znanstvenim ispitivanjima i nisu tako striktno regulirani i kontrolirani, stoga se često prodaju kontaminirani s teškim metalima, pesticidima i dodanim farmakološkim tvarima. Kod biljnih dodataka prehrani, najveći problem je što često sadržavaju značajnu količinu zaostalih organskih otapala, posebice etanola koji je metabolički aktivan i kao takav predstavlja rizik za pojedine skupine pacijenata. Dakle, potreban je razvoj jedinstvene analitičke metode koja bi mogla brzo i pouzdano odrediti ostatna otapala prisutna u biljnim dodacima prehrani. Plinska kromatografija je metoda odjeljivanja u kojoj uzorak tijekom unošenja u kolonu trenutno ispari, nakon čega plinovita mobilna faza eluira sastavnice uzorka prolazeći kolonom sa stacionarnom fazom, a odijeljene se sastavnice najčešće dokazuju plamenoionizacijskim detektorom. Iz uzorka je potrebno prvo odvojiti hlapljiva organska otapala u plinovitu fazu, stoga se plinska kromatografija povezuje s metodom headspace uzorkovanja. S obzirom na hlapljivost organskih otapala i značajnu separacijsku sposobnost kapilarnih kolona, plinska kromatografija dominantna je tehnika za njihovo određivanje. U ovom radu validirana je sHSS-GC-FID metode za određivanje metanola, etanola, acetona, izopropanola, diklormetana, etil acetata i kloroforma u krutim biljnim dodacima prehrani za upalne bolesti crijeva. Ispitivanje parametara selektivnosti, linearnosti, granica dokazivanja i određivanja, preciznosti, točnosti i izdržljivosti dalo je zadovoljavajuće rezultate, te se metoda pokazala prikladnom za određivanje navedenih ostatnih otapala. Validirana metoda primijenjena je za analizu dva uzorka neobrađene usitnjene kurkume u kojima nije pronađeno nijedno ostatno otapalo, što čini ove biljne dodatke prehrani sigurnima za uporabu u liječenju upalnih bolesti crijeva.
HSS-GC-FID ; biljni dodaci prehrani ; ostatna otapala
nije evidentirano
engleski
Validation of the sHSS-GC-FID method for the determination of residual solvents in solid herbal dietary supplements used in the treatment of inflammatory bowel disease
nije evidentirano
HSS-GC-FID ; herbal dietary supplements ; residual solvents
nije evidentirano
Podaci o izdanju
33
16.07.2020.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Zagreb