hrvatski

Utjecaj načina dorade sjemena i razmaka sjetve u redu na prinos korijena, glava i lišća, digestiju i biološki prinos šećera šećerne repe

U dvogodišnjim poljskim pokusima u Podravini (Kalinovac) provedena su istraživanja na šećernoj repi s ciljem da se utvrdi utjecaj načina dorade sjemena i razmaka sjetve u redu na prinos korijena, glava i lišća, digestiju i biološki prinos šećera. u istraživanju su bila tri načina dorade sjemena (pilirano, polirano i inkrustirano) i tri razmaka sjetve (6, 12 i 18 cm). Razlike u prinosu korijena šećerne repe između različito dorađenog sjemena u 1991. godini nisu bile opravdane. U 1992. godini ostvaren je signifikantno veći prinos korijena upotrebom inkrustiranog sjemena i to za 5, 32% više u odnosu na pilirano i 5, 43% u odnosu na pilirano sjeme. U ovo godini je i razmak sjetve bio statistički opravdan. Najniži prinos korijena postignut je pri konačnom razmaku od f18 cm i to za 11, 48% manji jod sjetve na 6 cm i za 10, 72% manji od sjetve na 12 cm. Na prinos glava i lišća te digestiju istraživani faktori nisu imali statistički opravdan utjecaj. Najveći biološki prinos šećera postignut je sjetvom inkrustiranog sjemena sa statistički opravdanom razlikom samo u drugoj godini istraživanja. Sjetvom na 18 cm dobiveno je 8, 95% manje biološkog šećera nego sjetvom na 6 cm s prorjeđivanjem i za 7, 99% manje nego sjetvom na 12 cm s prorjeđivanjem što je bilo i statistički opravdano. U navedenim uvjetima riskantno je ići u sjetvu na konačan sklop, bolje je sjetvu obavljati na 12 cm, te nakon nicanja odstraniti svaku drugu biljku.

šećerna repa; razmak u redu; sklop; prinos korijena; prinos glava i lišća; digestija; biološki prinos šećera

nije evidentirano