hrvatski

Komunikacijska uloga norma i normizacije u suvremenom društvu

Iako je normizacija kao organizirana djelatnost nastala još početkom 20. stoljeća, u suvremeno vrijeme ona ostvaruje sve veću društvenu ulogu. Primjena novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija omogućila je široj javnosti sudjelovanje u normizacijskim procesima koji rezultiraju objavom norma donesenih konsenzusom, a koje imaju velik utjecaj na društvo, posebno na zaštitu zdravlja, sigurnost građana, okoliš, sigurnost i uvjete rada, djelotvornost mreža, pristupačnost i druga područja javne politike. U ovome se radu istražuje nacionalna normizacija u kontekstu europske s obzirom da europsku normizaciju čine nacionalna normirna tijela, zajedno s europskim organizacijama za normizaciju čiji su oni članovi. Ove organizacije, zajedno, osiguravaju potporu zakonodavstvu i politikama Unije i njezin položaj na međunarodnom tržištu čemu pridonosi i Uredba o normizaciji donesena 2012. godine koja dodatno regulira ovu djelatnost. Neki od komunikacijskih alata opisanih u ovome radu upravo su i nastali kao odgovor na zahtjeve Uredbe. U radu se istražuje dosad u nas neistraživana komunikacijska uloga norma, komunikacijski alati Hrvatskoga zavoda za norme te komunikacijski alati europskih organizacija za normizaciju čiji je razvoj omogućio bolju komunikaciju organizacija za normizaciju s javnošću i povećao broj korisnika norma te povećao svijest javnosti o društvenoj važnosti norma i normizacije. U radu se istražuju i komunikacijski elementi koji su važni pri uspostavi komunikacijskih alata i usluga kao što su: oznaka norme, klasifikacijska oznaka, oznaka tehničkog odbora, faze razvoja norma i sl. U radu se istražuje prijelaz iz tradicionalnog sustava normizacije u digitalni, identificiraju se i analiziraju prepreke prijelazu, promjene u načinu stvaranja i korištenja normi, odnos prema korisnicima, utjecaj javnosti na razvoj norma, te osnovna društvena uloga norma koje se odnose na zaštitu zdravlja, okoliša i sigurnosti građana. Poseban će se osvrt dati na prikaz nacionalne situacije, te će se povezano s tim prikazati promjene u području normizacije izazvane ulaskom Hrvatske u EU kao i reorganizacijom nacionalnog normirnog tijela, koje se iz državnoga tijela preobrazilo u neovisni zavod, Hrvatski zavod za norme (HZN). Osim prikaza komunikacijskih alata, u radu se daje i poseban osvrt na zaštitu prava intelektualnog vlasništva koja su za područje normizacije specifična i koja se moraju uzeti u obzir prilikom osiguravanja bilo kojih informacijskih i komunikacijskih usluga u ovome području. Analizom i usporedbom prikupljenih podataka utvrdili su se postojeći komunikacijski alati u europskoj normizaciji, promotivne aktivnosti i primjeri dobre prakse i preporuke II kojima se nacionalni članovi služe kako bi osigurali što širu primjenu tih alata te veći interes i uključivanje javnosti u normizacijske procese. Također se utvrdilo koliko je Uredba o normizaciji pridonijela razvoju novih komunikacijskih alata i povećanju broja sudionika u normizacijskim procesima, a rezultati anketnog upitnika članova nacionalnog normirnog tijela pokazali su u kojoj mjeri se poznaju i upotrebljavaju nacionalni komunikacijski alati. Prikupljanje, pregled, analiza informacija i rezultati istraživanja poslužili su u izradi smjernica za komunikacijsku strategiju nacionalnog normirnog tijela.

norme ; normizacija ; europske organizacije za normizaciju ; Hrvatski zavod za norme ; komunikacijski alati ; autorska prava na norme ; komunikacijska strategija

nije evidentirano