Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 111321

Slobodan pristup informacijama za djecu i mladež - granice i odgovornosti


Stričević, Ivanka
Slobodan pristup informacijama za djecu i mladež - granice i odgovornosti // Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka / Belan-Simić, Alemka ; Horvat, Aleksandra (ur.).
Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. str. 141-155 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Slobodan pristup informacijama za djecu i mladež - granice i odgovornosti
(Free Access to Information for Children and Adolescents - Limits and Responsibilitie)

Autori
Stričević, Ivanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka / Belan-Simić, Alemka ; Horvat, Aleksandra - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002, 141-155

Skup
Okrugli stol Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.12.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
slobodni pristup informacijama; pravo djeteta na informacije; ograničavanje pristupa; mladež u narodnoj knjižnici; internet u knjižnici za djecu i mladež; odgovornost za pristup djece i mladeži informacijama
(free access to information; child's right to information; access control; young adults in public library; internet in library for children and young adults; responsibility for access of children and young adults to information)

Sažetak
Prema članku 17. Konvencije o pravima djeteta UN-a, a djetetom se u ovom međunarodnom dokumentu smatraju osobe do 18 godina starosti, svako dijete ima pravo na slobodan pristup informacijama i materijalima iz različitih izvora, osobito onih koji teže promicanju društvene, duhovne i moralne dobrobiti djeteta, kao i njegova tjelesnog i duševnog zdravlja. No, istodobno se tim člankom, kao i mnogim drugima, zahtijeva da dijete bude zaštićeno od štetnih obavijesti i materijala, jer upravo stoga što još nije odrasla osoba, ono ima posebna prava na zaštitu. A odrasli odlučuju o tome što je za djecu i mladež štetno, dakle oni snose odgovornost za one informacije koje su djeci dostupne. Od kad postoje knjige i knjižnice, knjižničari su birali knjige i druge materijale koji će djeci i mladima u knjižnici biti dostupni. Naravno, ponekad, kao i u drugim područjima života, postupci odabiranja odgovarajućih knjiga nisu motivirani nužnom zaštitom djece i mladeži, već strahom da bi se mogla izgubiti kontrola nad njima, pa se pod krinkom zaštite zapravo provodi cenzura, u slučaju djece najčešće motivirana strahom od ugrožavanja moralnih vrednota. I dok su zaštita i kontrola moguće, zapravo, tarnsparentne, kad su u pitanju knjige, jer je lako provjeriti što u knjizi piše i što će dijete pročitati, ako ju uzme u ruke, s novim je medijima i tehnologijama, ponaprije internetom, drukčije. Apsolutno je nepredvidivo što će i koje sadržaje mladi čovjek pronaći na internetu, koje će stranice otvarati i čitati, na kakve će sve informacije naići. Postavlja se pitanje kako, kada je u pitanju pristup djece i mladeži internetu, zadovoljiti njihovo pravo na slobodni pristup informacijama, istodobno osiguravajući pravo na zaštitu? U svjetskoj knjižničarskoj praksi ovom se problemu pristupa različito. Stoga će se u budućim IFLA-inim Smjernicama za dječje knjižnice (u pripremi) posebno poglavlje baviti upravo pristupom informacijama na internetu. Naime, u nekim zemljama koriste se posebni zaštitni portali (net nannies koje sprečavaju pristup stranicama s tzv. govorom mržnje), ne uvijek učinkoviti, u drugim zemljama smatra se da je knjižničar taj koji mora znati što djeca i mladi rade na internetu dok su u knjižnici, u nekim zemljama daje im se potpuna, ničim ograničena sloboda jer se smatra da su roditelji odgovorni za ono što njihova djeca čitaju i koriste na internetu i to nije stvar knjižničara, a u nekim se zemljama i narodnim knjižnicama smatra da djeci i mladima uopće ne treba dopustiti pristup internetu jer ih je nemoguće kontrolirati, a on im donosi više štete nego koristi. Postoje značajne razlike u pristupu i glede dobi korisnika ; dok neki knjižničari smatraju da djeci treba omogućiti pristup internetu od najmlađe moguće dobi, jer ako prije počnu, prije će i naučiti kako se njime učinkovito služiti, drugi zahtijevaju da se korištenje interneta dopusti mladim ljudima tek kad mogu u potpunosti preuzeti odgvoornost za svoje postupke, pa eventualne kotrole knjižničara više neće biti potrebne. Unatoč brojnim dilemama, može se primijetiti da među knjižničarima prevladava mišljenje kako su za djecu i mlade u knjižnici odgovorni upravo knjižničari, dakle, kao što su odgovorni za osiguravanje slobodnog pristupa informacijama, tako su odgovorni i za zaštitu djece od štetnih informacija i materijala. A zaštita nije samo praćenje djece i mladeži kako se koriste internetom, već ponajprije sustavna edukacija mladih korisnika u području traženja informacija i prepoznavanja korisnih potencijala koje novi mediji imaju te razvijanje kompetencija djece i mladeži u služenju tim medijima. Rezultati ankete, provedene među mladima u dobi od 13 do 19 godina, korisnicima Programa za mladež u Knjižnici Medveščak u Zagrebu, pokazuju da oni različito razmišljaju o ograničavanju slobode pristupa informacijama na interentu i o odgovornostima koje pritom imaju roditelji i knjižničari.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0122026

Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Profili:

Avatar Url Ivanka Stričević (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Stričević, Ivanka
Slobodan pristup informacijama za djecu i mladež - granice i odgovornosti // Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka / Belan-Simić, Alemka ; Horvat, Aleksandra (ur.).
Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. str. 141-155 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
Stričević, I. (2002) Slobodan pristup informacijama za djecu i mladež - granice i odgovornosti. U: Belan-Simić, A. & Horvat, A. (ur.)Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka.
@article{article, author = {Stri\v{c}evi\'{c}, I.}, year = {2002}, pages = {141-155}, keywords = {free access to information, child and \#39, s right to information, access control, young adults in public library, internet in library for children and young adults, responsibility for access of children and young adults to information}, title = {Free Access to Information for Children and Adolescents - Limits and Responsibilitie}, keyword = {free access to information, child and \#39, s right to information, access control, young adults in public library, internet in library for children and young adults, responsibility for access of children and young adults to information}, publisher = {Hrvatsko knji\v{z}ni\v{c}arsko dru\v{s}tvo}, publisherplace = {Zagreb, Hrvatska} }