hrvatski

Hrvatska osobna imena u kontaktu s drugim kulturama : Analiza primjera s/s Stefano, 1875.

Svaki jezični standard sadrži mnoštv o jezičnih podsustava vezanih ukupnošću rječničkog fonda i gramatičkih pravila. Osobna imena su takav podsustav sa značenjskom i identifikacijskom funkcijom. Starosjedioci hrvatske obale Jadrana romanskoga podrijetla utjecali su na antroponime novopridošlo ga stanovništva, iako je najveći utjecaj ostavilo kršćanstvo (Šimunović, 1995). Imena su se upisivala u knjige na latinskom i talijanskom jeziku do 1898. godine, a na hrvatskom samo ona koja se nisu mogla prevesti na latinski i talijanski. Sve do novijega doba hrvatsko stanovništvo je u burnim vremenima zahvaćeno jakim migracijama. Imena i prezimena su često mijenjana u zemlji doseljenja. Australski registar prvih hrvatskih doseljenika donosi o tome podatke, koji svjedoče kako su svi oni, došli prije 1890. godine, bili muškarci. Isti registar bilježi podatke o posadi dubrovačko - riječkoga jedrenjaka Stefano , koji je imao brodolom u zapadnoj Australiji, blizu rta Point Cloates, 1875. godine. Podrijetlo i identitet tih pomoraca želi prisvojiti talijanska zajed nica zapadne Australije. Analiza ovoga primjera dokazuje kako hrvatski identitet uopće nije prijeporan. Metodologija ovoga istraživanja je kvalitativna, metoda induktivna, strategije uključuju analizu studija primjera i povijesnih dokumenata. Kategorije i koncepti nastaju aposteriori, pronalazeći odgovore na istraživačka pitanja. Što otkriva analiza hrv atskog imenskog fonda iz 19. s t . ? Kako objasniti pojavu i nestajanje kršćanskih imena? Što se događa s hrvatskim imenima u kontaktu s drugim kulturama? Rezul tati pridonose očuvanju hrvatskog identiteta u multikulturalnom, globalnom okružju.

Hrvatska osobna imena, kulture u kontaktu , imena posade s/s Stefano

nije evidentirano