hrvatski

Identifikacija i usporedba hlapljivih tvari eteričnog ulja i hidrolata izoliranih iz vrste Veronica austriaca ssp. jacquinii (Baumg.) Eb. Fisch.

U Hrvatskoj postoji oko 40 vrsta čestoslavica. Riječ je o kozmopolitskim i ekološki raznolikim vrstama koje su rasprostranjene u različitim staništima, od vodenih, močvarnih i šumskih do stijena, pukotina stijena, polja i ruderalnih staništa. Ispitivana vrsta pripada hemikriptofitima jugoistočne Europe i Mediterana [1]. Rod Veronica L. je prema morfološkim osobinama podijeljen u 13 podrodova i pripada porodici Plantaginaceae. Prije ovakve podjele rod Veronica je bio svrstavan u porodicu Scrophulariaceae, ali je na temelju molekularnih istraživanja prebačen u porodicu Plantaginaceae. Prva istraživanja roda Veronica vezana za fitokemiju rađena su na iridoidnim glikozidima za koje je pokazano da imaju i taksonomsku važnost [2]. U daljnjim istraživanjima je zaključeno da se distribucija glikozidno vezanih spojeva u različitim vrstama roda podudara sa molekularnom filogenijom roda. Ovim istraživanjima je pokazano da i kemija vrste i roda može poslužiti kao dobar pokazatelj međuvrsne i međurodne srodnosti, tj. mogu biti dobri kemosistematski markeri [3]. Cilj našeg istraživanja je ustanoviti mogu li pojedine slobodne hlapljive tvari biti također kemosistematski marker analizom slobodnih hlapljivih spojeva vrsta roda Veronica te njihovom distribucijom među vrstama i usporedbom s dosadašnjim rezultatima molekularne filogenije na temelju regija ITS. U ovom preliminarnom istraživanju smo izolirali i identificirali slobodne hlapljive tvari iz eteričnog ulja i hidrolata vrste Veronica austriaca ssp. jacquinii s 5 različitih lokacija u Hrvatskoj te rezultate statistički obradili cluster-analizom. Komponente eteričnih ulja i hidrolata su analizirane plinskom kromatografijom (aparatima GC-MS i GC-FID). Za svako eterično ulje i hidrolat identificirano je 11-26 spojeva usporedbom njihovog indeksa zadržavanja n-alkana s onima autentičnih uzoraka i literature [4]. U vodenoj fazi hidrodestilacije (hidrolatima) izoliraju se polarnije komponente, pa su najviše zastupljeni fenolni spojevi (metil eugenol u najvišem postotku). U eteričnim uljima izoliraju se nepolarnije tvari pa su najzastupljenije masne kiseline i oksigenirani seskviterpeni (spojevi s 15 ugljikovih atoma) od kojih najviše palmitinska kiselina i heksahidrofarnezil aceton.

Veronica austriaca ssp. jacquinii, eterično ulje, hidrolat, GC/MS, PCA analiza

nije evidentirano