hrvatski

Kultura sjećanja i politika povijesti na lokalnoj razini: slučaj Koprivnica

Grad Koprivnica s okolicom tipični je primjer hrvatskog regionalnog središta u kojem je politika tijekom cijelog 20. stoljeća, ali i danas, presudno utjecala na kulturu sjećanja, u rasponu od spomenika baštine pa do naziva ulica, institucija, udruga i klubova. Politika povijesti u koprivničkom se slučaju, a tako je bilo i u Austro-Ugarskoj te obje jugoslavenske države, postavlja ideološki okvir unutar kojeg se manifestira kultura sjećanja. Izvan te domene mogu se realizirati jedino građanske inicijative koje se tiču afirmiranja poznatih i zaslužnih sugrađana, ukoliko aktualnoj vlasti nisu politički suspektni. Koprivnička je specifičnost da se upravo zbog stalnih ideoloških konfrontacija tolerira i egzistiranje spomeničke baštine režima koji bi zbog recentne pravne regulative trebali biti uklonjeni. Pretjerani oportunizam vlasti, i prijašnje i sadašnje, jedino što im je motivacija različita, ponajviše dolazi do izražaja u najvažnijem povijesnom simbolu grada – Spomen području Danica, dakle području bivšeg ustaškog logora. Ono je još od 1970-ih godina u početnoj fazi uređenja, a gotovo je četiri desetljeća trebalo da bi bila objavljena i znanstvena monografija koja objašnjava njegovu povijesnu ulogu. Posebno je groteskni suživot suprotstavljenih ideoloških opcija vidljiv na Gradskom groblju, kao i u na spomenicima u okviru današnjeg koprivničkog Kampusa, koji datiraju iz razdoblja kad je to bila kasarna/vojarna.

politika ; kultura sjećanja ; spomenici ; oportunizam ; suživot

nije evidentirano