hrvatski

Jesen Prigorja - Stanovništvo Upravne općine Gračani - Remete 1918. - 1941.

Neposredna blizina grada Zagreba, kao glavnog hrvatskog grada i najvećeg urbanog središta, imao je izuzetan značaj za društveni, politički i gospodarski razvoj Zagrebačkoga prigorja, a samim time i Upravne općine Gračani – Remete. Analizom matičnih knjiga kao i ostalog arhivskog gradiva moguće je spoznati sve demografske, ali i društveno političke promjene na području općine između dva svjetska rata. U navedenom razdoblju dolazi do značajnih strukturalnih promjena na svim društvenim razinama. Obitelji, kao temeljnoj ljudskoj zajednici, smanjuje se broj članova. Zemljišni posjedi poradi stalnih podjela postaju manji i nerentabilniji pa domicilno stanovništvo nastoji pronaći druge izvore prihoda. Permanentna poveznica s gradom i njegov utjecaj mijenjaju stoljetno seljačko i patrijarhalno društvo u zajednicu usmjerenu novim vrijednostima. One su prije svega bile temeljene na gradskim obrascima ponašanja u kojima svoje mjesto pronalaze novi načini privređivanja, ali i zabave, dokolice i shvaćanja svijeta koje je do tada bilo nepoznato hrvatskim seljacima. Uslijed takvih naglih promjena koje su nastupile u relativno kratkom međuratnom razdoblju, seljaci Zagrebačkoga prigorja započeli su proces odbacivanja narodne nošnje u svakodnevnom životu, a postupno su mijenjali i životne navike poput prehrane i higijene. Sve većim doseljavanjem stanovnika iz svih krajeva Hrvatske i Jugoslavije mijenja se i nacionalna slika žiteljstva, pa na području Upravne općine Gračani – Remete evidentiramo i druge nacionalne skupine osim domicilnih Hrvata. Neke od njih, poput Roma i Bugara, donosile su sa sobom i nove običaje i zanimanja, ali se i brzo uklapale u hrvatsku većinu, kako u kulturološkom, tako i u vjerskom pogledu. Osobito su Romi na području Upravne općine Gračani – Remete bili dobar primjer integracije u većinsku hrvatsku zajednicu. Međuratno razdoblje označava kraj procesa samobitnosti Zagrebačkoga prigorja kao jedne od hrvatskih regija i početak njegovog integriranja u grad Zagreb. Potreba grada Zagreba za širenjem vlastitog teritorija prema sjevernim granicama te s druge strane neupitna ovisnost stanovništa prigorskih sela o gradskoj privredi, neposredno pred Drugi svjetski rat uzrokovat će obostrano nastojanje za pripajanjem prigradskih sela gradu Zagrebu. Navedeni proces nakratko će prekinuti ratna zbivanja, ali će biti obnovljen nakon svršetka rata. Tada će sela Upravne općine Gračani – Remete biti pripojena gradu Zagrebu, čime će se u znatnoj mjeri umanjiti stoljećima konsturiran i definiran identitet Zagrebačkog prigorja.

Zagrebačko prigorje ; Upravna općina Gračani - Remete ; Grad Zagreb ; međuratno razdoblje ; Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

Sažetak knjige na engleskom jeziku