hrvatski

Važnost kretanja ljudi i ideja u pomicanju spoznaja o prostoru: primjer osmanskog pomorca iz 16. stoljeća

U članku se preispituju mogućnosti ranonovovjekovnog transfera ideja i kartografskih informacija vezanih uz osmansko- kršćanske ratove i putovanja Sredozemljem Piri Reisa. U teorijsko-metodološkim okvirima kulturne povijesti i preispitivanja intelektualnoga transfera, a na temelju komparativne analize osmanskih i mletačkih portulanskih karata, kao i dvije osmanske karte svijeta, revalorizirana je osmanske kartografska produkcija 16. stoljeća. Ujedno je i kontekstualiziran rad Piri Reisa na praktičnim plovidbenim kartama, koji je u okviru te državne tradicije bio iznimka a ne pravilo. S obzirom da kvalitetan spoj karte i narativnog peljara, kao što je bio Kitab-i Bahriye, ne nalazimo ranije, čak i na susjednim mletačkim obalama, razvidno je da se radi o izvanrednom kartografu koji je izvrsno kombinirao osobnu mogućnost pristupa stranim geokartografskim informacijama, kartama i drugim izvorima, s bogatim vlastitim iskustvom povidbe koje mu je omogućilo da u moru podataka kojima je raspolagao odabire najkvalitetnije. Svojim je radom Reis pridonio transferu geografskih informacija, usvojio ih i primijenio na sebi i svojoj kulturi prihvatljiv način, čime je pokazao otvorenost osmanskog intelektualca u posredovanju znanja među civilizacijama.

osmanska osvajanja, kulturni transfer, portulani, Piri Reis, Kitab-i Bahriye

nije evidentirano