hrvatski

KONDICIJSKA PRIPREMA MLADIH NATJECATELJA U ALPSKOME SKIJANJU

Alpsko skijanje kao natjecateljski sport na snijegu prvi puta je uvršten u program četvrtih ZOI koje su 1936. godine održane u Garmisch- Partenkirchenu i to samo u alpskoj kombinaciji. Kako se tijekom vremena povećavao broj disciplina u alpskome skijanju tako se povećao i broj natjecanja u jednoj skijaškoj sezoni. Današnjim alpskim skijašima koji se natječu u više disciplina natjecateljski period je izuzetno zahtjevan. Kako bi sudjelovali na velikom broju natjecanja tijekom jedne skijaške sezone i pritom bili konkurentni, alpski skijaši moraju biti vrhunski kondicijski pripremljeni. Kondicijskim treningom prvenstveno se želi razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti alpskih skijaša kako bi tijekom natjecanja njihov koštano-mišićni i srčano-krvožilni sustav izdržao napore koji su uvjetovani djelovanjem sila na tijelo te zahtjeve alpskoga skijanja u pogledu trajanja i opterećenja samog natjecanja. Trajanje jedne utrke u alpskome skijanju, ovisno o disciplini, varira u rasponu od 50 do 120 sekundi. Zahtjevi energetskih sustava alpskih skijaša tijekom utrke su gotovo u potpunosti fosfogeni i glikolitički. Alpsko skijanje se može svrstati u vrlo intenzivan, ali kratkotrajni sport u kojemu natjecatelji vrlo često u pripremnom periodu i tijekom nekoliko natjecanja Svjetskog skijaškog kupa (Beaver Creek, SAD ; Vail, SAD ; Sölden, Austrija) borave na nadmorskim visinama iznad 3000 metara. Na takvim nadmorskim visinama koncentracija kisika u zraku je smanjena te iznosi oko 13% što može negativno utjecati na izvedbu treninga ili natjecanje u pojedinoj disciplini alpskoga skijanja. Poznato je kako smanjena koncentracija kisika koja je prisutna u skijaškim centrima na visokim nadmorskim visinama može direktno utjecati na stabilnost i ravnotežu skijaša. Ako se uzima u obzir samo trajanje natjecanja, alpsko skijanje pripada anaerobnim sportovima, ali zbog specifičnog planinskog ambijenta u kojemu se odvijaju natjecanja, alpski skijaši moraju razvijati i aerobne kapacitete. Stoga je alpsko skijanje kombinacija anaerobno-aerobnog sporta na snijegu. Uz sile koje se javljaju tijekom izvođenja zavoja pri velikim brzinama, natjecatelji se u alpskome skijanju sustavno suočavaju s vibracijama, koje se preko snježne podloge prenose na skije i cipele te zatim na tijelo natjecatelja. Vibracije u alpskome skijanju ovise o: snježnim uvjetima te tvrdoći skijaške staze, skijaškoj opremi, brzini izvođenja zavoja, dužini i obliku zavoja. Vibracije i hipoksija zajedno stvaraju poticaje koji mogu imati nepovoljne posljedice na funkciju koštano-mišićnog sustava. Razvoj i stalno unapređenje natjecateljske skijaške opreme, način na koji se danas pripremaju skijaške staze te promjena skijaških pravila doveli su do porasta prosječnih brzina kretanja natjecatelja u svim disciplinama natjecateljskog skijanja. Porast brzine utjecao je na porast veličine sila i vibracija koje se u svakom zavoju javljaju i djeluju na koštano- mišićni sustav alpskih skijaša. Stoga se danas znatno više nego prije pažnja posvećuje kondicijskoj pripremi natjecatelja i to od najmlađih dobnih kategorija. Kondicijsko motorički trening alpskih skijaša na prvoj razini podrazumijeva učenje izvođenja određenih vježbi prvenstveno usmjerenih razvoju motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Tek nakon toga moguće je pristupiti višoj razini kondicijskog treninga u kojemu se postupno povećava opterećenje usvojenih vježbi. Tijekom ovog kompleksnog procesa neprekidno se izmjenjuju razdoblja opterećenja s periodima odmora, kao i stres s periodima prilagode na napore, a dinamika njihove izmjene pridonosi razvoju motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Za uspješan kondicijski trening u alpskome skijanju izuzetno je važno da bude prilagođen kronološkoj, ali i biološkoj dobi samih sportaša te da bude izvediv u svim dijelovima godišnjeg ciklusa s obzirnom na nestandardizirane i specifične okolnosti u kojima se provodi. Kondicijsko motorički trening zamišljen je tako da udovoljava postizanju bazične razine pripremljenosti, ali i specifičnih kondicijskih svojstava kako bi se razvile one mišićno-zglobne skupine koje će tijekom natjecanja biti posebno izložene naporu.

motoričke i funkcionalne sposobnosti, mladi natjecatelji, mišićne kontrakcije u skijanju

nije evidentirano