hrvatski

FRANCISELLA NOVICIDA- ODREĐIVANJE CITOPATSKOG UČINKA NA STANICE AMEBA I MAKROFAGA

Rod Francisella pripada porodici Francisellaceae, patogenim Gram negativnim bakterijama. Taksonomski se dijeli u pet vrsta, a najvirulentnija i najviše proučena vrsta Francisella tularensis uzročnik je bolesti tularemije kod ljudi i životinja. Put prijenosa uključuje posredstvo vektora od kojih je najčešći krpelj, a infekcije su zabilježene i u izravnom kontaktu s zaraženom životinjom ili inhalacijom inficiranog aerosola. F. tularensis je ovisno o soju široko rasprostranjena u Sjevernoj Americi, ali i u Europi i Aziji. Može se podijeliti u tri soja koja uključuju F. tularensis subsp. tularensis, F. tularensis subsp. holartica i F. tularensis subsp. mediasiatica. Zbog vrlo niske infektivne doze i lakog prenošenja zračnim putem F. tularensis se smatra potencijalnim biološkim oružjem te je iz tog razloga u znatnijoj mjeri istražena. Iako se donedavno smatrala sojem F. tularensis, danas Francisella novicida čini zasebnu vrstu. F. novicida je zbog svoje avirulentnosti kod ljudi, povoljna za proučavanje eksperimentalne tularemije pri čemu ne zahtjeva rad u laboratorijima visoke zaštitne razine. Izolirana pretežito iz slanih i boćatih voda, uspješno obitava u vakuolama unutar stanica ameba koje joj omogućuju preživljavanje u vodenom okolišu. Posjeduje i sposobnost inficiranja makrofaga u koje ulazi fagocitozom i razmnožava se unutar fagosoma. Prilikom razmnožavanja F. novicida, dolazi do staničnih promjena koje rezultiraju lizom i u konačnici apoptozom stanica. Naglasak ovog završnog rada stavljen je na istraživanje citopatskog učinka kojeg uzrokuje F. novicida kod stanica Acanthamoeba castellani i imortaliziranih mišjih makrofaga. Praćena je kinetika rasta bakterije na BCYE agaru kao i količina ispuštenih staničnih proteina, DNK i enzima laktat dehidrogenaze u supernatantu, u vremenskim odmacima od 24, 48 i 72 sata nakon inficiranja. Rezultati pokazuju da se F. novicida bolje razmnožava i raste unutar ameba te da se tijekom porasta broja unutarstaničnih bakterija, statistički značajno više povećava i količina ispuštenih staničnih proteina, DNK i LDH, no što ih se otpusti spontano tijekom životnog ciklusa stanice. U konačnici može se zaključiti da su A. castellanii i imortalizirani mišji makrofagi dobar model za proučavanje unutarstaničnog načina preživljavanja i patogeneze F. novicida i ostalih vrsta roda Francisella.

Francisella novicida, Acanthamoeba castellanii, imortalizirani mišji makrofagi, citopatski učinak, kinetika rasta

nije evidentirano