hrvatski

Trihineloza domaćih svinja u Hrvatskoj (2011.-2018.) i aktualno stanje u ostalim zemljama Europe

Trihineloza domaćih svinja bila je krajem prošlog i početkom ovog stoljeća jedna od čestih tema u veterinarskom javnom zdravstvu u Hrvatskoj, jer je trihineloza u ljudi tih godina ocijenjena kao bolest od javno- zdravstvenog značenja. Kao izvor invadiranja ljudi u ostalim europskim državama i državama svijeta, osim svinjskog, navode se i druge vrste mesa. U Hrvatskoj su sve do 2017. godine svinjsko meso, tj. suhomesnati proizvodi napravljeni od mesa domaće svinje bili jedini službeni izvori invadiranja ljudi. Veterinarska struka je od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća do 2017. godine sustavnim mjerama otkrivanja i uklanjanja pozitivnih svinja te mjerama sprječavanja invadiranja, broj trihineloznih svinja uspjela smanjiti na jednoznamenkastu brojku da bi 2018. godine zabilježili čak 194 pozitivne svinje. Većina trihineloznih svinja nađena je u srpnju i kolovozu 2018. godine u dvije velike epizootije na istoku Hrvatske. Ovoliko velik broj nadmašio je ukupan zbroj pozitivnih svinja u Hrvatskoj unatrag zadnjih sedam godina. Druga neočekivana vijest je bila da se epizootija s najvećim brojem pozitivnih svinja dogodila na farmi gdje se svinje tove intenzivnim načinom tova što je pojava koja nije zabilježena kroz dugi niz godina niti u Hrvatskoj, a pogotovo ne u većini drugih država EU. Cilj ovoga rada je opisati slučajeve trihineloze svinja u Hrvatskoj koji su zabilježeni u 2018. godini s posebnim naglaskom na dvije velike epizootije. Usporedit ćemo i podatke iz 2018. godine s podatcima iz perioda 2011.-2017. u Hrvatskoj te prezentirati podatke o trihinelozi domaćih svinja u drugim europskim zemljama.

trihineloza ; domaće svinje ; Hrvatska ; Europa

nije evidentirano