hrvatski

IN MEMORIAM BOGOMIR MILOŠEVIĆ, dipl. ing agr., (1926 - 2015)

U srijedu 28. siječnja 2015. u Zagrebu je u 89. godini života preminuo Bogomir Milošević, dipl. ing. agronomije. Bogomir Milošević rođen je 20. rujna 1926. u Zagrebu. Diplomirao je na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu, Zagreb, 1950. na ratarskom odsjeku. Ambiciozan i vrijedan, paralelno sa studijem pohađa i završava Srednju medicinsku školu. Već zarana zanima se za entomologiju i za zaštitu bilja pa već od druge godine studija volontira u Zavodu za entomologiju. Pred završetak studija 1949., zapošljava se u Gradskoj mljekari Zagreb, gdje je šest mjeseci radio kao šef laboratorija. Poslije diplomiranja godinu dana (1950-1951.) radio je u Novoj Gradiški. Od 1951. do 1953. bio je referent u Fitosanitetskoj stanici u Rijeci, kada prelazi u jednu od 16 netom uspostavljenih Graničnih stanica za zaštitu bilja, onu u Rijeci, gdje je do 1967. radio kao inspektor za zaštitu bilja, na obveznoj zdravstvenoj kontroli bilja u prekograničnom prometu pošiljki. Za službovanja u Riječkoj stanici, 1958. odlazi u SAD, New York, gdje u trening centru Ministarstva poljoprivrede pohađa tečaj iz biljne karantene. Pohađao je poslijediplomski studij iz zaštite bilja – entomologija i neke druge specijalističke tečajeve. Godine 1967. premješten je u Graničnu stanicu za zaštitu bilja u Zagrebu u kojoj kao vrstan specijalista ubrzo postaje spiritus movens biljne karantene Jugoslavije, a zagrebačka Granična stanica za zaštitu bilja, njegovom zaslugom promiče se u centar koji inicira, oblikuje i usklađuje državne propise s mnogobrojnim europskim i svjetskim propisima iz biljne karantene. Umirovljen je 1990. godine na dužnosti šefa Granične stanice za zaštitu bilja u Zagrebu. U domaćim časopisima objavio je 29 stručnih i znanstvenih radova iz područja propisa biljne zaštite, unaprjeđenja biljne karantene, organizacije i metoda inventarizacije biljnih bolesti i štetnika, o značaju biljne karantene u sjemenarstvu i o suvremenoj biljnoj karanteni u biljnoj zaštiti uopće. Iz opsežnog opusa ing. Miloševića do umirovljenja, slobodni smo izdvojiti dva uratka: „Program modernizacije i unapređenja granične službe za zaštitu bilja SFRJ do 1980. godine“, tiskan u 6 tomova 1971. godine i „Priručnik o karantenskim biljnim bolestima i štetočinjama SFR Jugoslavije“, tiskan 1980. godine. U oba slučaja izdavač je bio Institut za zaštitu bilja Zagreb, a uredništvo i izbor autora za pojedina područja, povjereno je kolegi Miloševiću neprikosnovenom poznavatelju ove problematike. Priručnik na 500 stranica za svaku od 161 obrađene karantenske vrste navodi sinonime, glavne domaćine, rasprostranjenost, simptome, ekonomsku važnost, način prenošenja, način pregleda, determinaciju te predlaže karantenske i druge mjere borbe za svaku od obrađenih jedinica. Po tome je do danas nezamjenjivo djelo iz područja biljne karantene. Aktivnost kolege Miloševića ogleda se i kroz sudjelovanje na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima, što potvrđuje 30 vrela u zbornicima s tih skupova. U domaćim časopisima u devet navrata dao je prikaze, osvrte i recenzije na entomofaunistička istraživanja Jugoslavije, rasprostranjenost dnevnih leptira Jugoslavije, kataloge faune Jugoslavije i dr. Koautor je u dva domaća i tri inozemna izdanja knjiga i priručnika. Bio je suradnik na projektima Prirodoslovnog muzeja u Rijeci, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, Instituta za zaštitu bilja, Zagreb, Ekonomskog instituta u Rijeci i Jadranskog instituta u Zagrebu. Odlaskom u mirovinu sav interes usmjeruje na temeljna entomološka istraživanja, kartiranje i inventarizaciju entomofaune Hrvatske ali i Slovenije. Kao veliki zaljubljenik informatike i kao vrstan kompjuteraš otvorio je BOGOMIROVU STRANICU, (http://free- zg.htnet.hr/Bogomir_Milosevic/gradja.htm), koju je revno i temeljito održavao. Na web stranicama Hrvatskog entomološkog društva pod naslovom Bibliografija navode se 44 jedinice (7 građe za entomološku bibliografiju i 37 pregleda inventara entomofaune Hrvatske), 5 navoda iz zaštite prirode i 4 iz forenzičke entomologije. Aktivnost kolege Miloševića bila je izuzetno mnogostrana. U Hrvatskom entomološkom društvu (HED) bio je član upravnog odbora, član uredništva časopisa Entomologica Croatica, urednik web stranice HED-a, predsjednik Hrvatskog entomološkog društva od 1988. do 1996. Za Počasnog predsjednika HED-a izabran je 30. studenog 2007. Bio je član Hrvatskog ekološkog društva u Zagrebu, član društva „Znanje za okoliš“. Od 1974. bio je član European Invertebrate Survey, član European Society of Entomologists (ESE, od 1996) te The Phasmid Study Group (od 1996.). Za života dobio je više nagrada i priznanja: Zlatnu značku Slovenskog entomološkog društva Štefan Michielija (1982.) ; Društveno priznanje i plaketu Jugoslavenskog entomološkog društva (1986.) ; Povelju Saveza društva za zaštitu bilja Jugoslavije (1987.) ; Zlatnu medalju Hrvatskog društva biljne zaštite (2003.). Bio je počasni član Slovenskog entomološkog društva Štefan Michielija (2002.) i Hrvatskog biospeleološkog društva (2006.). Mi koji smo imali povlasticu živjeti i raditi s kolegom Miloševićem pamtit ćemo ga prije svega po naglašenim ljudskim vrlinama. Bio je smiren, strpljiv, samozatajan, radišan i dobrohotan suradnik. Svoje znanje i sposobnosti nikad nije isticao. S osobitim zadovoljstvom prenosio ga je na druge, naročito mlađe suradnike, kojima je i bilo najpotrebnije. S osobitim poštovanjem i velikom zahvalnošću čuvat ćemo dragog kolegu Miloševića u našim sjećanjima. Iskreno suosjećamo s obitelji i rodbinom. Neka mu je vječna slava i hvala.

in memoriam, Bogomir, Milošević

nije evidentirano