Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Analiza različitih plinova za primjenu tehnologije podzemnih skladišta energije (CROSBI ID 439499)

Ocjenski rad | diplomski rad

Bikić, Ivan Analiza različitih plinova za primjenu tehnologije podzemnih skladišta energije / Vulin, Domagoj (mentor); Arnaut, Maja (neposredni voditelj). Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, . 2020

Podaci o odgovornosti

Bikić, Ivan

Vulin, Domagoj

Arnaut, Maja

hrvatski

Analiza različitih plinova za primjenu tehnologije podzemnih skladišta energije

Sustavi pohrane energije komprimiranim zrakom (engl. Compressed Air Energy Systems- CAES) primjenjuju se za pohranu viška električne energije u obliku potencijalne energije komprimiranog zraka skladištenog u podzemlju. Osnovne komponente CAES tehnologije čine kompresor, koji koristi višak energije proizveden vjetroelektranama za komprimiranje radnog plina, turbine, koje omogućuju ponovnu pretvorbu u električnu energiju uslijed proizvodnje radnog plina iz ležišta i njegove ekspanzije te podzemno skladište radnog plina. Kao konvencionalni radni plin koristi se zrak, no razmatraju se i drugi plinovi tj. tehnologija se promatra u kontekstu primjene bilo kojeg stlačenog plina u podzemlju (engl. Underground Compressed Gas Energy Storage, UCGES). Osnovni cilj ovog diplomskog rada bio je odrediti mogućnost primjene CO2 kao radnog plina u odnosu na zrak, kao i odrediti mogućnost korištenja dubokih akvifera kao skladišta energije za CAES sustave. Simulacijski slučajevi izrađeni su za ležišta poroznosti 20 % u svrhu određivanja ukupne efikasnosti sustava tijekom utiskivanja i proizvodnje zraka i CO2. CO2 pri uvjetima tlaka od 180·105 Pa i temperature 305, 15°K tijekom utiskivanja, te 100·105 Pa tijekom proizvodnje, ima 4, 3 puta veću gustoću od zraka što dovodi do mogućnosti proizvodnje veće količine električne energije. Iako je količina proizvedene energije veća u slučaju CO2, ukupna efikasnost sustava, koja je izražena kao omjer proizvedene i utrošene energije je značajno manja nego u slučaju proizvodnje zraka. Ukupna efikasnost sustava tijekom korištenja CO2 ne prelazi 20%, dok efikasnost zraka u svim simulacijskim slučajevima prelazi 50%, iako je ukupno proizvedena električna energija u slučaju zraka značajno manja. Kao mogući razlog manje efikasnosti CO2 su veći maseni protoci tijekom utiskivanja, koji iziskuju veći utrošak energije tijekom komprimiranja.

AES ; CO2 ; komprimirani zrak ; kompresija ; retencija CO2 ; ekspanzija ; stupanj efikasnosti

nije evidentirano

engleski

The analysis of application of various gases for the implementation of underground energy storage technologies

nije evidentirano

CAES ; CO2 ; air ; compression ; CO2 retention ; expansion ; efficiency

nije evidentirano

Podaci o izdanju

61

17.01.2020.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo