hrvatski

Životne vrijednosti kao prediktor stavova studenata prema emigraciji

U radu se na uzorku od 118 studenata privatne visoke škole istražuju životne vrijednosti te njihov odnos sa stavovima prema emigraciji i namjerama života i rada u inozemstvu. Rezultati ukazuju da je 20 % studenata sklono emigraciji, njih 30 % neodlučno, a njih 50 % nije sklono emigraciji. U nešto većoj mjeri planiraju tražiti posao u inozemstvu nakon završetka studija, nego što imaju želju za životom i radom u inozemstvu. Regresijska analiza ukazuje da su emigraciji sklonije studentice ženskoga spola koje imaju negativniji opći stav prema Hrvatskoj i izražene instrumentalne vrijednosti samousmjeravajuće kompetentnosti (intelekt, logičnost, sposobnost, neovisnost, maštovitost, ambicioznost, otvorenost). Nadalje, predviđamo li negativnost procjene prilika za posao u Hrvatskoj u odnosu na inozemstvo, kao jedan od značajnih potisno- poticajnih čimbenika za sklonost emigraciji, rezultati ukazuju da negativniju procjenu prilika za posao donose studenti koji imaju negativniji opći stav prema Hrvatskoj, nisko izražene instrumentalne vrijednosti restriktivnoga konformizma (ljubaznost, odgovornost, poslušnost, samokontrola, čistoća) i visoko izražene terminalne vrijednosti zreloga postignuća (mudrost, samopoštovanje, društveno uvažavanje, osjećaj postignuća). Ovakva analiza ukazuje na profil vrijednosnoga sustava mladih visokoobrazovanih ljudi koje kao zemlja potencijalno gubimo zbog emigracije. Poznavanjem vrijednosnoga sustava onih koji razmišljaju o emigraciji otvaraju se i moguće strategij

instrumentalne vrijednosti, potisno-poticajni čimbenici, stavovi prema emigraciji, terminalne vrijednosti, životne vrijednosti

nije evidentirano