hrvatski

Fiskalna politika, multiplikator i efekt nazivnika

Ključno pitanje na koje tražimo odgovor je činjenica da li kompenziranje negativnog COVID šoka s pozitivnim šokom fiskalne politike i EU fondova, a s ciljem izbjegavanja recesije, djeluje manje na rast omjera duga i BDP-a u odnosu na politiku proračunske štednje. Povrh toga, želimo pokazati kako povećanje u povlačenju EU fondova ima pozitivan efekt na proračun i može biti iskorištenu za fiskalnu konsolidaciju. Zdravstvene politike uzrokovane borbom protiv pandemije koronavirusa rezultirale su usporavanjem ekonomske aktivnosti širom svijeta. Pad BDP-a uzrokovan mjerama socijalnog razdvajanja i ekonomski paketi pomoći nanovo su otvorili pitanje adekvatnog ekonomskog odgovora fiskalne politike na usporavanje ekonomske aktivnosti i porast javnog duga. Ključna uporišna točka svih rasprava o optimalnom odgovoru ekonomske politike na egzogeni pad BDP-a je fiskalni multiplikator. Upravo o veličini fiskalnog multiplikatora ovisit će optimalna reakcija fiskalne politike na pad BDP-a i porast javnog duga. Fiskalna ekspanzija će djelovati na porast BDP-a i pad omjera javnog duga i BDP-a preko efekta nazivnika, a s druge strane će djelovati na porast omjera javnog duga i BDP-a preko porasta javnog duga. Snaga relativnog utjecaja fiskalne ekspanzije na brojnik (dug) i nazivnik (BDP) ovisit će prvenstveno o veličini multiplikatora. Dodatna pažnja u radu bit će posvećena efektu EU fondova (pomoći od međunarodnih organizacija) na proračun i BDP u kontekstu multiplikacije rashoda, ali isto tako u kontekstu fiskalne konsolidacije proračuna.

Ekonomska politika ; pandemija ; multiplikator ; održivost duga ; prenošenje eksternih šokova

nije evidentirano