hrvatski

Komunikacijske kompetencije i poučavanje hrvatskoga jezika u institucionalnom obrazovanju

Cjelovita kurikulna reforma, u Republici Hrvatskoj, ipak je u prvi plan stavila holistički pristup i međupredmetno povezivanje koje uvelike mijenja način poučavanja jezika i jezičnog izražavanja materinskoga jezika. Hrvatski jezik je uvršten u jezično- komunikacijsko područje, a jezik i jezično izražavanje obuhvaćeni su domenom Komunikacija i jezik i time prestali postojati kao nastavna područja. U novom okvirnom kurikulumu (2016) ponovo se ističe pragmatična funkcija jezika kao i osnovne jezične djelatnosti čitanja, pisanja, slušanja i govorenja. Promjene zahtijevaju inovacije u pristupu učenja jezika, traže sustavne i koncepcijske promjene nastave, nove jezičnometodičke i pedagoške odrednice s ciljem razvijanja ne samo učiteljevih vještina poučavanja, nego i postupaka u nastavi koji će omogućiti djeci zanimljivo učenje. Rad želi istražiti kako se trenutno provodi nastava jezika i jezičnoga izražavanja, koristi li se zavičajni idiom u nastavi, želi razotkriti kakav je stav prema promjenama u načinu poučavanja jezika i jezičnog izražavanja, koji se tip jezičnometodičkoga predloška koristi s obzirom na funkcionalni stil, koliko su udžbenici funkcionalni u poučavanju jezika, koji su segmenti jezične kompetencije primarni u nastavi i kako učitelji procjenjuju jezične kompetencije svojih učenika. Anketa je uključila 285 učitelja i nastavnika iz pet županija Republike Hrvatske: Zagrebačku, Brodsko-posavsku, Virovitičko-podravsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku. Anonimna anketa obuhvatila je i učitelje razredne nastave (81) i predmetne nastave (117) hrvatskoga jezika u osnovnim školama, kao i nastavnike u gimnazijama (30), strukovnim trogodišnjim školama (28) i strukovnim četverogodišnjim školama (29). S obzirom na uzorak ispitanika deskriptivnom statistikom pokazuje se trenutna situacija u načinu poučavanja i procjeni učitelja o nastavi hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja. Anketa je pokazala da većina učitelja svih obrazovnih razina još uvijek smatra da je učenje gramatičkih pravila vrlo važno, da se zavičajni idiom nedovoljno koristi u nastavi, da u jezičnim priručnicima za nastavu prevladavaju književnoumjetnički jezičnometodički predlošci i da je većina učitelja nezadovoljna kvalitetom komunikacijskih kompetencija učenika.

komunikacijske kompetencije, materinski jezik, poučavanje jezika, jezično izražavanje, kurikulum hrvatskoga jezika

nije evidentirano