hrvatski

Osobna potrošnja u vrijeme COVID-19 pandemije u Republici Hrvatskoj

Pandemija COVID-19 ostavlja sve dublje tragove kako na privatnim tako i na poslovnim životima građana. Pooštravanje epidemioloških mjera, zatvaranje granica, zabrana okupljanja, djelomično ili potpuno zaključavanje za očuvanje života građana dovelo je do pada gospodarske aktivnosti, a samim time i do pada osobnih primanja zaposlenih. Glavni cilj ovoga rada je istražiti na 106 anketiranih ispitanika utjecaj pandemije COVID-19 na osobnu potrošnju, kroz ispitivanje stavova u različitim grupama ispitanika po visini mjesečnih primanja. Prva hipoteza nije potvrđena jer je 57, 9% ispitanika izjavilo da ne posvećuje pozornost podrijetlu proizvoda, međutim, od onih koji posvećuju pozornost podrijetlu proizvoda, njih 88, 5% kupuje hrvatske proizvode. Druga hipoteza je djelomično potvrđena jer statistički značajna razlika između navika ispitanika u različitim grupama osobnih primanja postoji u dvije kategorije i to kod kupnje i stvaranja zaliha hrane za dulje razdoblje te kod kupnje proizvoda online, kao i ranije. Treća hipoteza, da se osobna potrošnja po određenim grupama proizvoda povećala uslijed pandemije COVID-19, nije potvrđena jer su ispitanici za sve grupe proizvoda ili usluga, osim restorana i hotela, odgovorili da jednako troše kao i prije pandemije. Na početkudrugog vala pandemije neke zemlje započele su s ponovnim djelomičnim zaključavanjem u cilju očuvanja života građana, promovirajući što više rad od kuće i na taj način održavanje poslovanja poduzetnika i dohotka građana, a samim time i osobne potrošnje.

COVID-19 pandemija ; dohodak građana ; osobna potrošnja ; osnovne životne potrebe ; zaključavanje (lockdown)

nije evidentirano