hrvatski

Utjecaj ljekarničkih intervencija na učinkovitost liječenja varfarinom bolesnika starije životne dobi u ruralnim područjima

Tijekom predavanja prezentirani su preliminarni rezultati doktorskog rada.Uvod: Liječenje varfarinom rizično je zbog njegove male terapijske širine i potencijala za stupanjem u interakcije s lijekovima i hranom, a komplicira ga potreba trajnog praćenja bolesnika i prilagođavanje doze lijeka. Osobitosti bolesnika starije životne dobi i njihovog socioekonomskog statusa u ruralnim područjima čine ih rizičnom skupinom bolesnika. Svrha rada: S obzirom na upitnu mogućnost doplate novih antikoagulansa i nepostojanja podataka o mogućnosti poboljšanja uspješnosti liječenja varfarinom ljekarničkim intervencijama na ciljanoj populaciji potrebno je bilo ispitati moguće učinke.To je posebno važno jer broj ovakvih bolesnika raste, a u Hrvatskoj ne postoji standardizirana ljekarnička skrb antikoaguliranih bolesnika. Metode: Provedena je prospektivna, intervencijska randomizirana studija u trajanju od 6 mjeseci. Uspješnost liječenja varfarinom mjerila se vremenom u kojem su bolesnici imali vrijednosti međunarodnog normaliziranog omjera (INR) unutar definiranog terapijskog raspona metodom po Rosendaalu – takozvani TTR [1]. Ljekarničke intervencije bile su usmjerene na bolesnike i na liječnike. Kod bolesnika su obuhvatiti edukaciju, poticanje adherencije i procjenu rizika od interakcija receptnih, bezreceptnih lijekova i hrane s varfarinom. Ljekarničke intervencije usmjerene prema liječnicima obuhvatile su potrebu korekcije doze lijeka varfarina, te intervencija kod interakcija receptnih i bezreceptnih lijekova i varfarina. Mjerena je i kvaliteta života sudionika studije pomoću hrvatske verzije Duke anticoagulation satisfaction scale. Rezultati: U studiji je sudjelovao 131 bolesnik, prosječne dobi 74 godine (raspon 65-90), od čega 51% muškaraca. Ljekarničke intervencije rezultirale su poboljšanjem TTR (kontrola 29, 33 ± 26, 43 vs. intervencija 86, 02 ± 15, 36, p<0, 001). Statistički značajne razlike, s boljim ishodima kod intervencijske skupine pokazane su i u pogledu pojavnosti nuspojava (kontrola 56 vs. intervencija 19 p<0, 001). Kvaliteta života bolesnika na kraju studije bila je bolja u intervencijskoj skupini (kontrola 67 ± 10 vs. intervencija 51 ± 6, p<0, 001). Zaključak: Ljekarničke intervencije mogu poboljšati sigurnost I kvalitetu liječenja varfarinom bolesnika starije životne dobi u ruralnim područjima. Nužna je dodatna edukacija ljekarnika i provođenje specifične ljekarničke skrbi na ovakvim bolesnicima diljem Hrvatske.

varfarin, starija životna dob

nije evidentirano