hrvatski

Kaznena odgovornost i progon pravnih osoba za kaznena djela u Republici Hrvatskoj

Kaznena odgovornost pravnih osoba uvedena je u hrvatsko kazneno zakonodavstvo 2004. godine, Zakonom o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, čime je napušteno načelo societas delinquere non potest. Do tada su pravne osobe bile odgovorne za prekršaje i privredne prijestupe kao posebnu vrstu kažnjivih radnji koja ne ulaze niti u sferu prekršaja niti kaznenih djela. Kažnjavanje pravnih osoba predviđa i Preporuka Vijeća Europe br. R (88), Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalitetu, Kaznenopravna konvencija o korupciji Vijeća Europe i Konvencija o kibernetičkom kriminalu, s kojima je Hrvatska uskladila svoje nacionalno kazneno zakonodavstvo. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela kao lex specialis sadrži uz materijalnopravne odredbe kojima su propisane pretpostavke kažnjivosti pravnih osoba za kaznena djela te kaznenopravne sankcije koje im se mogu izreći, i procesnopravne odredbe koje se odnose na progon pravnih osoba za kaznena djela, o kojima će biti raspravljano u radu. Nastavno, ukazano je na dileme kažnjivosti pravnih osoba u slučajevima kada nije utvrđena krivnja odgovorne osobe kao i na pitanja koja se odnose na kaznenu odgovornost pravnih osoba izvan područja njihove djelatnosti za koja su registrirana. Autori su u radu ukazali i na stanje u sudskoj praksi u pogledu progona i kažnjavanja pravnih osoba za kaznena djela. Petnaest godina od stupanja na snagu cit. Zakona, prilika je za promišljanje o budućnosti sustava kaznene odgovornosti pravnih osoba. Na žalost, teorija tu priliku, barem za sada, nije iskoristila.

Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, kaznena odgovornost i progon pravnih osoba, gospodarska kaznena djela

nije evidentirano