hrvatski

Liječenje boli u ambulanti fizikalne medicine i rehabilitacije s reumatologijom u KBC-u Split

Cilj istraživanja: odrediti demografske karakteristike i najčešće dijagnoze zastupljene među pacijentima koji su bili na pregledu u ambulanti fizikalne medicine i rehabilitacije s reumatologijom KBC Split, potom, odrediti kolika je zastupljenost neuropatske boli među bolesnicima s kroničnim nemalignim bolovima. Istražiti javlja li se neuropatska komponenta boli češće s određenim dijagnozama i je li uz nju češća anksioznost kao i bolovanje. Također smo utvrdili stupanj izraženosti trenutne, prosječne i maksimalne boli prema VAS (vizualno analognoj skali) uz procjenu koliki je stupanj zbrinjavanja boli kod bolesnika s obzirom na dosadašnje mjere liječenja, a u ovisnosti o izraženosti bolova prema VAS. Materijal i metode: Ispitanici su svi bolesnici koji su imali zakazani termin za pregled fizijatra u ambulanti na Zavodu fizikalne medicine i rehabilitacije s reumatologijom u razdoblju od 1. svibnja 2019. do 31. svibnja 2019. Kriteriji uključenja bili su odrasli, punoljetni bolesnici bez obzira na spol koji boluju od kronične nemaligne boli u trajanju duljem od mjesec dana. Bolesnici su potpisali informirani pristanak za sudjelovanje u istraživanju. Istraživanje je provedeno na Zavodu fizikalne medicine i rehabilitacije s reumatologijom Kliničkog bolničkog centra Split. Istraživanje je prema ustroju kvalitativno istraživanje, dok je po intervenciji i obradi podataka deskriptivnog odnosno opisnog tipa. Rezultati: Naše istraživanje obuhvatilo je 68 bolesnika od kojih je 23 (33, 8%) bilo muškaraca i 45 (66, 2%) žena pregledanih u Ambulanti za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju s reumatologijom u KBC Split. Određene su demografske karakteristike i najčešće dijagnoze, 60% bolesnika je imalo srednju stručnu spremu, a najčešće zastupljena dijagnoza je lumbago s išijasom (MKB-10 M54.4), koju je imalo čak 20 pacijenata (29, 4%). Sljedeća po zastupljenosti je grupa ozlijeda (MKB-10, najčešća S13.4) s 13, 2%, cervikobrahijalni sindrom (MKB-10 M 53.1) s 11, 8%, te kalcificirajući tendinitis (M 65.2) kojeg je imalo 10, 3% bolesnika, ostale dijagnoze prema zastupljenosti su bile do 10%. Prema podacima u upitniku o boli kojeg su bolesnici ispunili aritmetička sredina boli koju pacijenti osjećaju u trenutku ispitivanja iznosi 4, 84, dok je aritmetička sredina maksimalne boli i prosječne boli 6, 85 i 5, 72 respektivno. Medijan trenutačne boli iznosi 5, 50, maksimalne boli 7, 50, te prosječne boli 6, 0. Veći stupanj anksioznosti prisutan je kod većeg stupnja neuropatske boli kao i učestalost bolovanja, koja nije bila statistički značajna s obzirom na veličinu i karakteristike uzorka. Bolesnici su prema modalitetu farmakoterapije a s obzirom na VAS izražaj boli bili hipodozirani u 75% slučajeva. Zaključak: Naše istraživanje pokazalo je da i kod nas postoje nedostaci u zbrinjavanju kronične nemaligne boli, usprkos tome što su danas dostupne brojne metode liječenja. Potrebno je poraditi na edukaciji i osviještenosti o tom problemu kako bi se adekvatnijim liječenjem i sveobuhvatnim pristupom postigla bolja kontrola boli i poboljšala kvaliteta života bolesnika.

bol, anksioznost

urn:nbn:hr:171:338896