hrvatski

Prediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, perfekcionizma i percipiranog stresa

Prediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, percipiranog stresa i perfekcionizma Pred mladim ljudima koji započinju svoj „odrasli“ život na fakultetu je puno izazova te je zato važno istražiti njihovu subjektivnu dobrobit kako bi se sačuvalo njihovo mentalno zdravlje. Osnovni cilj istraživanja bio je predvidjeti sastavnice subjektivne dobrobiti (zadovoljstvo životom, sreću te pozitivni i negativni afekt) na temelju podrške prijatelja, percipiranog akademskog stresa i perfekcionizma. Pored navedenog, na temelju kvalitativne analize odgovora sudionika, ispitalo se što za studente i studentice predstavlja sreća. U istraživanju je sudjelovalo 254 studentica i studenata (201 djevojaka) Sveučilišta u Zagrebu, prosječne dobi od 22 godine (M = 21.93, SD = 2.08). Sudionici su rješavali online upitnik koji je sadržavao podljestvicu Socijalna podrška prijatelja (MacDonald, 1998), ljestvicu Percipiranog stresa (Cohen i sur., 1983), Višedimenzionalni upitnik perfekcionizma (Ströber i sur., 2004), Subjektivnu skalu sreće (Lyubomirsky i Lepper, 1999), ljestvicu Pozitivnog i negativnog afekta (Watson i sur., 1988), jednu česticu kojom se mjeri zadovoljstvo životom te pitanja o socio- demografskim obilježjima. Prema dobivenim rezultatima, zadovoljstvo životom, sreća i pozitivni afekt su statistički značajno pozitivno povezani s percepcijom podrške prijatelja te statistički značajno negativno povezani s percepcijom stresa. Pored navedenog, zadovoljstvo životom je negativno povezano s neadaptivnim perfekcionizmom, sreća je negativno povezana s neadaptivnim perfekcionizmom i nisko, ali statistički značajno povezana s adaptivnim perfekcionizmom, dok je pozitivan afekt u niskoj statistički značajnoj pozitivnoj korelaciji s adaptivnim perfekcionizmom. Negativni afekt je u statistički značajnoj negativnoj korelaciji s podrškom od strane prijatelja te u pozitivnoj korelaciji s oba oblika perfekcionističkih težnji. Na temelju prediktorskog skupa varijabli (podrška prijatelja, percipirani stres, adaptivni i neadaptivni perfekcionizam) moguće je objasniti 30% varijance zadovoljstva životom, 43% varijance sreće, 33% varijance pozitivnog afekta i 34% varijance negativnog afekta. Kvalitativnom analizom odgovora na pitanje što je za sudionike sreća utvrđeno je kako studenti i studentice sreću najčešće opisuju ugodnim emocijama (poput ljubavi i unutarnjeg mira) te kvalitativnim socijalnim odnosima (najviše obiteljskim). U budućim bi se istraživanjima mogao povećati udio muških sudionika te bi se samo istraživanje moglo provesti longitudinalno kroz više godina studija.

subjektivna dobrobit ; podrška prijatelja ; percipirani stres ; perfekcionizam

nije evidentirano