hrvatski

Sintetske složenice i tematske uloge u engleskom i hrvatskom jeziku

U ovom se radu istražuje utjecaj tematskih uloga kao značenjskih čimbenika na tvorbu sintetskih složenica u engleskom (npr. firefighter) i hrvatskom jeziku (npr. vatrogasac). U radu se razmatraju prednosti i nedostaci formalnih i funkcionalističkih modela tvorbe sintetskih složenica. Za analizu je odabran teorijski okvir konstrukcijske morfologije koja čini podskup šire struje konstrukcijskogramatičkih pristupa i uporabnih modela jezika. Usmjerenost konstrukcijske morfologije k uporabnim modelima jezika opravdava i odabir korpusnolingvističkih i psiholingvističkih metoda u ovom radu. Korpusnolingvističkim metodama analizirani su podaci o produktivnosti, shematičnosti i učestalosti tvorbe sintetskih složenica u engleskom i hrvatskom jeziku. Analizom korpusa engleskog i hrvatskog jezika dostupnih putem alata Sketch Engine prikupljeno je ukupno 18.720 pojavnica sintetskih složenica u engleskom jeziku i 16.520 pojavnica u hrvatskom jeziku. Daljnjom statističkom analizom tih složenica utvrđeno je kako je tvorba sintetskih složenica u engleskom jeziku izrazito produktivan i shematičan proces, što se ogleda u relativno visokom omjeru hapaksa i pojavnica (0, 110), relativno velikom broju pojedinačnih leksema (3.825) te relativno većem broju različitih tematskih uloga koje se u njima javljaju. Rezultati analize pokazali su i kako je tvorba sintetskih složenica u hrvatskom samo djelomično produktivan i shematičan proces, što pokazuje znatno niži omjer hapaksa i pojavnica (0, 013), manji broj leksema (494) te manji broj različitih tematskih uloga. Nadalje, psiholingvističkim je metodama istražen utjecaj različitih tematskih uloga i korpusnih podataka na procesiranje sintetskih složenica u engleskom i hrvatskom jeziku. Analizom vremena reakcije i točnosti odgovora potvrđeno je da tematske uloge imaju statistički značajan i sustavan utjecaj na procesiranje sintetskih složenica u engleskom jeziku koji se ogleda u sporijem vremenu reakcije i nižoj razini točnosti kod manje prototipnih tematskih uloga. Takav efekt nije zabilježen kod sintetskih složenica u hrvatskom jeziku, što dovodi do zaključka da značenjski čimbenici ne utječu na njihovo procesiranje. Psiholingvistički podaci u značajnoj mjeri odražavaju rezultate korpusne analize, što predstavlja čvrst argument u korist uporabnih modela jezika. Rezultati provedenog istraživanja potvrđuju pretpostavku kako jezična sposobnost nastaje na temelju jezičnog iskustva kojemu su ljudi izloženi te da strukturiranost i pravilnost proizlaze iz učestale uporabe nekog jezičnog obrasca.

tvorba riječi, sintetske složenice, tematske uloge, konstrukcijska morfologija, korpusna lingvistika, psiholingvistika

nije evidentirano