hrvatski

Vještina plovidbe: navigacija svjetskim morima u doba velikih geografskih otkrića

Knjiga Vještina plovidbe: navigacija svjetskim morima u doba velikih geografskih otkrića sveučilišni je udžbenik, namijenjen u prvom redu studentima povijesti, ali i svim ostalima koje zanima povijest pomorstva. Knjiga je rezultat nastojanja da se na jednom mjestu prezentiraju različiti aspekti navigacije s početka ranog novog vijeka, koji su doduše dosad bili predmetom obrade u stranoj literaturi, ali isključivo na parcijalnoj razini. Sadržaj knjige vremenski je određen 15. i 16. stoljećem, dakle razdobljem u kojem zemlje zapadne Europe zahvaćaju prostranstvo mora i nameću se svijetu, te Europa sve više dobiva središnju ulogu od periferne uloge koju je dotada imala. U početku promatranog razdoblja, zasluge za to pripadaju ponajprije zemljama Pirinejskog poluotoka, ponajprije zbog znanstveno kulturne ostavštine arapsko-židovskog svijeta koju su uspješno inkorporirali u vlastiti društveno-politički i gospodarski razvoj, da bi od sredine 16. stoljeća i ostale zemlje zadobivale sve važniju ulogu u otkrivanju i zaposjedanju novootkrivenih zemalja i kontinenata. Udžbenik je organizacijski koncipiran u devet poglavlja. Nakon "Predgovora", u "Uvodu" su predstavljene pretpostavke velikih geografskih otkrića, s naglaskom na razvoj astronomije kao važne discipline u stasanju pomorske navigacije svjetskim morima, uz doprinos arapskog i židovskog svijeta njezinom razvoju, te elaboracija višestrukog karaktera istraživačkih putovanja. U poglavlju "Plovidba svjetskim morima 15.– 16. stoljeća u svjetlu presizanja europskih sila" obrađena je politička događajnica u okviru razvoja navigacije svjetskim morima europskih zemalja uz naglasak na gospodarsko politički aspekt. Iz nje se zorno može uvidjeti izravan utjecaj političkih događanja na razvoj plovidbene vještine. U poglavljima 4. – 8. obrađeni su različiti praktični aspekti onodobne navigacije koji su obilježili njezin razvoj: konjunktura brodarstva, određivanje pozicije brodova na moru, kao i praktične vrednote koje su iz toga proizišle: usavršavanje kartografije dotad nepoznatog područja, usavršavanje tehničkog mjernog instrumentarija te plovidbenih priručnika. Na koncu udžbenika je "Kronologija velikih geografskih otkrića 15. –16. stoljeća" u kojem su kronološki predstavljeni najvažniji trenuci u razvoju navigacije svjetskim morima, vođene od strane europskih pomorskih sila, te "Literatura" s popisom korištenih izvora i literature. Osim što se izradom ovog udžbenika popunila praznina u manjkavoj literaturi istoimenog kolegija iz povijesti, te Svjetske povijesti u ranom novom vijeku, nesumnjiv je velik doprinos i u znanstvenom pogledu, koji se ogleda kroz obradu različitih aspekata na istom mjestu, njihovu uzročno-posljedičnu vezu te sinergijski učinak koji je doveo do strelovitog razvoja plovidbene vještine u promatranom razdoblju.

vještina plovidbe, 15.-16. stoljeće, oceani, velika geografska otkrića

nije evidentirano