hrvatski

Djelovanje pandemije Covid-19 na obrazovanje diljem svijeta

Vrhunac krize izazvane pandemijom COVID-19 uzrokovao je da gotovo 1.6 milijardi učenika diljem svijeta, u 195 država, nije moglo koristiti svoje učionice. Škole su bile većim dijelom zatvorene, a učenicima su uskraćene obrazovne mogućnosti, što je ostavilo dugoročne društvene i ekonomske posljedice. Nastava učenika transformi-rala se putem interneta u obliku mrežnoga učenja kao alternativnog pristupa obra-zovanju. Primarni cilj ovog rada je istražiti mrežno učenje u svijetu izazvano pande-mijom koronavirusa te uočiti razlike pojedinih država diljem svijeta (alati, platforme, aplikacije), izazove i perspektive. Korišteni su primarni i sekundarni izvori podataka. Primarni izvori podataka su ankete (OECD i Svjetska banka 2020). Sekundarni izvori podataka su znanstvena i stručna literatura. Neke su države dale jasnije smjernice za mrežno učenje s jasnim porukama, primjerice u Kini, za razliku od podsaharske Afri ke, Pakistana, itd. Manji broj država osigurao je najteži pristup mrežnom učenju putem televizije i radija pa su samim time učenici marginalizirani. Pokazalo se da je za najpovoljnije rezultate potrebno centralizirano planiranje uz dopuštanje lokalnih prilagodbi programa. Kratkoročne mjere valja uskladiti s dugoročnim ciljem kako bi se izbjeglo donošenje proturječnih smjernica i odluka. Važno je pomoći roditeljima, nastavnicima i školama da na najvišoj razini zadrže socijalnu skrb i interakcije tije-kom razdoblja zatvaranja škola. Digitalni pristup obrazovanju tijekom mrežnoga učenja povećava nejednakost između učenika i stvara veće razlike među njima. Po-sljedica može biti smanjenje učinkovitosti obrazovanja kod učenika nižeg socioeko-nomskog statusa. Učinak pandemije na obrazovanje je dinamična i nepredvidljiva tema te neće svi učinci biti negativni.

digitalizacija ; inovacije ; mrežno učenje ; učinkovitost obrazovanja

nije evidentirano