Tradicija "ženske kolende" u Dubrovačkom primorju (CROSBI ID 439174)
Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad
Podaci o odgovornosti
Maškarić, Karmen
Obradović Mojaš, Jelena
hrvatski
Tradicija "ženske kolende" u Dubrovačkom primorju
Istražuje se ženska kolenda u Dubrovaĉkom primorju u selima Smokovljani, Visoĉani, Doli, Zamaslina, Konštari, Lisac, Ćepikuće, Toĉionik i Trnovica. Kao specifiĉan oblik iskljuĉivo ženskog a capella pjevanja, poznata je od 18. stoljeća. Pjevala se od blagdana Sv. Kate do Badnjaka i prenosila usmenom predajom. Nekada su pjevale žene razliĉite životne dobi, uz posebnost Badnje veĉeri u kojoj su kolendarice bile iskljuĉivo mlade djevojke, tražeći mogući susret s budućim odabranikom. Vrijedan predložak u ovom istraživanju je neobjavljena zbirka od trinaest kolendi iz obitelji Mata Katiĉića u Smokovljanima. Rijeĉ je o narodnim pjesmama koje se zbog izvedbi u blagdanskim prigodama i umetnutih pripjeva “kolenda, kolenda“ i “veselo, veselo“ – nazivaju kolendama. Dvije najstarije među njima, datiraju iz 19. stoljeća. Ovo istraživanje potvrdilo je podudarnost izjava kazivaĉa s podatcima iz literature, potvrđujući kontinuitet obiĉaja u selima Dubrovaĉkog primorja sve do danas. Pri Ministarstvu kulture pokrenut je postupak zaštite 'ženskih kolendi' kao nematerijanog kulturnog dobra, što bi u pozitivnom ishodu doprinijelo spoznajama o ovom običaju i izvan Dubrovaĉkog primorja.
kolenda, 'ženska kolenda', Dubrovačko primorje, Dubrovnik, tradicija
nije evidentirano
engleski
Tradition of 'female kolenda' in the area of Dubrovačko primorje
nije evidentirano
kolenda, female kolenda, dubrovačko primorje, Dubrovnik, tradition
nije evidentirano
Podaci o izdanju
53
21.09.2020.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Sveučilište u Dubrovniku
Dubrovnik