hrvatski

Hrvatsko vojno nazivlje u predšulekovskim vojnim priručnicima

Bogoslava Šuleka nizom se njegovih domobranskih priručnika izdanih u razdoblju 1870. – 1875. smatra utemeljiteljem hrvatskoga vojnog nazivlja. Riječ je o dvadesetak vojnih knjižica koje je Šulek preveo s mađarskoga jezika. Međutim, ovo istraživanje ukazuje na postojanje dosad, po svemu sudeći, neistraženih predšulekovskih domobranskih priručnika koji nisu ostali samo na razini pokušaja. Objavljeni su pod pseudonimom kao službeni priručnici u Vojnome Sisku i Zagrebu u razdoblju 1868. – 1874. U radu se istražuje geneza njihova objavljivanja i autorstvo, a s terminološkoga se gledišta njihova leksička građa uspoređuje sa Šulekovim terminološkim inovacijama. Istraživanjem je utvrđeno, također, kako prijevodi nekih važnih priručnika koji su u literaturi bili pripisivani Šuleku nisu njegovo djelo, nego domobranskoga visokočasničkog kadra. Predmet su istraživanja i dva hrvatska vojna priručnika koja sežu još dublje u prošlost – rukopisni kajkavski vojni priručnik Exercitium s kraja 18. stoljeća te prvi poznati službeni vojni priručnik tiskan na hrvatskome jeziku 1811. u Karlovcu u vrijeme Napoleonovih Ilirskih pokrajina – Mushtranje. Uz moguću iznimku kajkavskoga Exercitiuma, svi su priručnici nastali kao prijevodi izvornika napisanih na njemačkome, mađarskome i francuskome jeziku, tako da su ti dokumenti vremena također prvorazredni i autentični izvori za terminološka i kontaktološka istraživanja.

vojno nazivlje ; Bogoslav Šulek ; Stjepan pl. Šašić-Kirinski ; Ivan Vuković ; Mushtranje ; Službovnik ; vojni priručnici

nije evidentirano