hrvatski

Usporedba različitih konfiguracija energetskoga sustava Republike Hrvatske u energetskoj tranziciji

Republika Hrvatska, kao članica Europske Unije i potpisnica Pariškog Klimatskog Sporazuma ima obvezu pridonijeti svjetskom naporu ograničavanja porasta prosječne globalne srednje temperature za 2 °C, a poželjno i unutar 1, 5 °C. Konkretan cilj ovih ograničenja je postupno smanjivanje emisija stakleničkih plinova te dostizanje klimatski neutralnog energetskog sustava do 2050., što se u slučaju Hrvatske planira postupnim smanjenjem korištenja fosilnih goriva uz povećanje proizvodnje iz varijabilnih obnovljivih izvora energije (VOIE). Uz povećanje korištenja OIE, potrebno je provoditi mjere povećanja energetske učinkovitosti, naročito u stambenom sektoru, te uvođenje međusobne povezanosti između sektora potrošnje koji se počinju oslanjati na isti energetski vektor. Hrvatska u ovom smislu ima i prednost nepovoljne demografske situacije čime se olakšavaju napori prema tranziciji energetskog sustava te se osim uz primjenu mjera energetske učinkovitosti i uz negativan prirodni prirast, smanjuje potrošnja energije. Također, dodatan cilj koji se ostvaruje u ovom radu je dostizanje energetske nezavisnosti Republike Hrvatske što kao rezultat ima povoljne učinke na stabilnost i pouzdanost energetskog sustava, a i eliminira negativnu tržišnu bilancu sa zemljama izvoznicama fosilnih goriva. U ovom radu se razmatra izgradnja proizvodnih kapaciteta iz VOIE uz istovremeno smanjivanje kapaciteta termoenergetskih postrojenja te implementacije mjera fleksibilnosti i pohrane energije. Primjenom navedenih promjena u energetskom sustavu, dolazi se do samoodrživog sustava s visokim udjelom obnovljivih izvora energije. Također, postižu se ukupni godišnji troškovi nižeg iznosa u usporedbi s baznom godinom kako u ukupnom iznosu, tako i po stanovniku, uz gotovo nultu emisiju stakleničkih plinova i tek neznatno višom potrošnjom biomase. Sve u ovom radu korištene tehnologije već su danas prepoznate kao izrazito obećavajuće i moguće za skoru primjenu. Razmatrajući brzinu napretka i poboljšanja određenih tehnologija, uvode se pretpostavke smanjenja troškova. Ipak, na primjeru tehnologija poput električnih baterija je vidljiva određena mjera odstupanja brzine poboljšanja tehnologije, tj. projicirana poboljšanja su često podcjenjivala stvarna poboljšanja, što dodatno pridonosi smanjenju godišnjih troškova, a time i isplativosti sustava

Dekarbonizacija ; Energetska nezavisnost ; Fleksibilnost ; Obnovljivi izvori energije

nije evidentirano