Osobine ličnosti i suočavanje sa stresom kao prediktori psihosomatskih simptoma (CROSBI ID 439073)
Ocjenski rad | diplomski rad
Podaci o odgovornosti
Bešenić, Tamara
Pačić-Turk, Ljiljana
hrvatski
Osobine ličnosti i suočavanje sa stresom kao prediktori psihosomatskih simptoma
Cilj ovog rada bio je ispitati mogućnost predikcije učestalosti psihosomatskih simptoma putem doprinosa dimenzija Velepetorog modela ličnosti i stilova suočavanja sa stresom, kada se kontrolira doprinos varijabli spola i dobi. Istraživanjem je sveukupno obuhvaćeno 402 studenta (285 studentica i 71 student) preddiplomskih i diplomskih studija jednog zagrebačkog sveučilišta. Za mjerenje učestalosti psihosomatskih simptoma korištena je skala učestalosti Upitnika psihosomatskih simptoma za djecu i adolescente -PSS (Vulić- Prtorić, 2005), suočavanje sa stresom mjereno je Upitnikom suočavanja sa stresnim situacijama Endlera i Parkera - CISS (Sorić i Proroković, 2002), a dimenzije Velepetorog modela ličnosti mjerene su hrvatskom verzijom International Personality Item Pool -IPIP 50 (Mlačić i Goldberg, 2007). Analiza frekvencija psihosomatskih simptoma općenito je pokazala najveću učestalost manjka energije, glavobolje i boli u leđima. Iznenadni gubitak sluha, iznenadni gubitak vida i nesvjestica pokazali su se kao najrjeđi psihosomatski simptomi na ispitanom uzorku. Gledajući po kategorijama psihosomatskih simptoma, simptom "knedla" u grlu pokazao se kao najučestaliji simptom u kategoriji pseudoneuroloških psihosomatskih simptoma doživljaj ubrzanog lupanja srca u kategoriji kardiovaskularnih simptoma, prehlada u kategoriji respiratornih simptoma, nadutost u kategoriji gastrointestinalnih simptoma, akne ili bubuljice u kategoriji dermatoloških psihosomatskih simptoma te manjak energije ili umor u kategoriji bol i osjećaj slabosti. Rezultati hijerarhijske regresijske analize u tri koraka pokazali su da niža razina Emocionalne stabilnosti, viša razina Intelekta i viša razina Suočavanja usmjerenog na emocije predviđaju veću učestalost psihosomatskih simptoma. Također, dobiveni rezultati pokazuju značajni prediktivni doprinos kontrolirane varijable spola, pri čemu ženski spol predviđa veću učestalost psihosomatskih simptoma. Dobiveni rezultati mogu pomoći u izradi edukativnih programa o suodnosu tjelesnog i mentalnog zdravlja te u savjetodavnom radu s osobama s izraženim psihosomatskim simptomima.
psihosomatski simptomi, osobine ličnosti, suočavanje sa stresom
nije evidentirano
engleski
Personality traits and coping with stress as predictors of psychosomatic symptoms
nije evidentirano
psychosomatic symptoms, personality traits, coping with stress
nije evidentirano
Podaci o izdanju
61
20.03.2018.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Hrvatsko katoličko sveučilište
Zagreb, Hrvatska